Ovaj zanimljiv naziv nosi niz kuća izgrađenih u viktorijanskom stilu, u delu ulice Steiner br. 710-720. Sagrađene su između 1892. i 1896. godine, tokom ekonomskog procvata San Franciska krajem XIX veka.

Veliki broj kuća građenih u viktorijanskom stilu srušen je tokom zemljotresa 1906. godine, a od onih koje su preostale, uglavnom u zapadnim i južnim delovima grada, najpoznatije su čuvene Ofarbane dame koje su danas jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u gradu. Svoje mesto su našle na brojnim fotografijama i razglednicama i pojavile se u preko 70 filmova, TV programa i reklama.
Naziv po kojem su poznate zaživeo je tek 1978. godine, kada je objavljena knjiga „Ofarbane dame - blistave Viktorijanke San Franciska” (Painted Ladies - San Francisco's Resplendent Victorians), autora Elizabet Pomade i Majkla Larsena.
Procenjuje se da je u periodu 1849-1915 sagrađeno oko 48000 kuća u viktorijanskom i edvardijanskom stilu. Da bi se istaklo bogatstvo detalja na fasadama krečene su kombinacijama jarkih boja, što je postala moda tog perioda. Tokom Prvog i Drugog svetskog rata, jarke boje zamenjuje borbeno siva sa elementima obeležja boja mornarice, kao vid podrške američkim trupama u ratu.
Posleratni period je obeležilo siromaštvo i naglo propadanje viktorijanskih kuća u gradu, od kojih su mnoge porušene. Većina onih koje su ostale, zadržale su svoje „ratne boje” zbog opšte apatije i nemaštine vlasnika, sve do 1963. godine kada je umetnik Buč Kadram izveo malu arhitektonsku revoluciju u San Francisku. Smelo kombinujući jarko plavu i zelenu na fasadi svoje kuće građene u italijansko-viktorijanskom stilu, Kadram je izazvao burne reakcije. Mnogi su kritikovali njegov izbor jarkih boja kao neukusan, ali su vlasnici viktorijanskih kuća postepeno počeli da pozivaju Kadrama da im pomogne u pravom izboru boja za njihove sive kuće.
Niz Ofarbanih dama je dekorisan uz Kadramove sugestije, a u radu su učestvovali i drugi umetnici San Franciska, poput Tonija Kataletiša, Boba Baknera i Jazona Vondersa. Do 1970. godine, njihov projekat je dobio naziv „koloristički pokret” koji vlasnici viktorijanskih kuća širom SAD-a prate sve do danas.