Možete li zamisliti mjesto na kojem nema prostora između zemlje i neba, mjesto na kojem oni postaju jedno? Salar de Uyuni, ravnica u jugozapadnoj Boliviji, smještena na nadmorskoj visini od 3.656 metara jedna je od najegzotičnijih scenografija na zemlji.
Otprilike 40.000 godina ranije ovaj predio bio je samo dio gigantskog, prahistorijskog jezera Minchin. Kada je jezero presušilo, za sobom je ostavilo dva moderna jezera, Poopo i Uru Uru, te dvije glavne pustinje soli, Salar de Coipasa i još veću Uyuni.
Salar de Uyuni gotovo je 25 puta veća od poznatije slane pustinje Bonneville u SAD-u. U središnjem dijelu ovog jezera, odnosno ravnice, nalazi se nekoliko otoka koji su zapravo vrhovi davno ugaslih vulkana. Procijenjeno je da Salar de Uyuni sadrži oko 10 milijardi tona soli, od čega se godišnje prikupi manje od 25 tisuća tona soli, a dio ispod slane kore, dubine od 2 do 20 metara, sadrži čak do 70% svjetske zalihe litija. Ova bolivijska sol sadrži velike koncentracije natrija, litija, kalija i magnezija, ali pažnju svjetskih sila najviše izaziva količina litija. Naime, Bolivija ima 35 posto svjetskog izvora litija i u narednim bi godinama ova činjenica Boliviju, jednu od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, mogla pretvoriti u jednu od bogatijih zemalja.
U vrijeme kišne sezone, kada površinu prekrije voda, ravnica se pretvara u najveće i najspektakularnije ogledalo.