Grad sa 100000 praznih šatora gde izbeglice nisu dobrodošle

15 Sep 2015
753 pregleda

Gradić Mina na zapadu Saudijske Arabije našao se u fokusu javnosti poslednjih meseci, kada su migracije izbeglica iz ratom zahvaćenih područja Azije i Afrike postale gorući problem Evrope. Grad je u svakom trenutku opremljen za smeštaj više od 3 miliona ljudi, ali je van sezone hadža koja traje samo pet dana godišnje gotovo potpuno prazan.

Grad sa 100000 praznih šatora gde izbeglice nisu dobrodošle

Nalazi se na oko 8 km od svetog grada Meke, a šatori su poput kuća uredno raspoređeni u redove i pokrivaju sav otvoreni prostor doline koja se prostire na 20 km2. Preko 100000 klimatizovanih šatora dimenzija 8x8 metara napravljeno je od nezapaljivih polikarbonata, dodatno osiguranih teflonom. Prve verzije skloništa u Mini, napravljene od pamučnih materijala, podignute su tokom 1990-tih do kada su hodočasnici donosili i odnosili svoje šatore. Nakon velikog požara 1997. godine, kada je stradalo skoro 350 ljudi, vlasti Saudijske Arabije su podigle ove moderne šatore koji se koriste tokom svetkovine, samo pet dana godišnje.

Šatori su grupisani u mnogo kampova, opremljenih zajedničkim kuhinjama, kupatilima i ostalom infrastrukturom neophodnom za preživljavanje. Postavljeni su info pultovi, kompleksni sistemi zaštite od požara i moderni evaporativni rashlađivači prostora. Organizaciona struktura kampova je besprekorna. Svi šatori su numerisani, a njihovi korisnici dobijaju bedževe sa identifikacionim brojem što im je od velike pomoći ukoliko se izgube u jednoličnom okruženju.

Svet se danas pita zašto vrata najvećeg privremenog skloništa na svetu, smeštenog blizu Meke i Medine - dva najsvetija mesta u islamu, u imućnoj azijskoj državi, nisu otvorena za njihovu braću koja bežeći od užasa rata masovno stradaju u vodama Mediterana tražeći spas u Evropi.

Po izjavi zvaničnika organizacije Amnesty International, a kako prenosi Washington Post, šest ekonomski najsnažnijih država Golfovskog zaliva: Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Oman i Bahrein izrazile su spremnost da prime - nula izbeglica.

izvor: Paul Joseph Watson

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 19 Sep 2015

Ko o čemu, baba o uštipcima! Kao ateista, pacifista i kosmopolita, ne mogu a da ne reagujem: ovaj primer je očiti dokaz da je RELIGIJA NAJVEĆA PREVARA U ISTORIJI LJUDSKOG RODA!!! Toliko nerazumevanja, samoživosti i nehumanosti...Najpre prema ljudima koji su njihove, muslimanske vere! Veliki, rekao bih, istorijski egzodus, ostaće zabeležen u analima! Naravno, kao i uvek, vekovima unazad, ova priča je još jedan u nizu primera naše, ljudske nebrige!? A možda je bog tako sve smislio pa se naslađuje svim ljudskim glupostima!? Po ko zna koji put, obraćam se tom istom bogu u koga veruje milijarde ljudi, upućujući mu ZAHTEV: OČE, OČE, NE OPRAŠTAJ IM JER ZNAJU ŠTA ČINE! Naravno, mislim na sve ljude u mantijama, bez obzira na konfesiju, koji SVESNO obmanjuju svoje pastve, ubeđujući ih da postoji kreatura u ljudskom obliku a sve to na račun vere koja je nastala na temelju čovekovog STRAHA OD SMRTI !!! Evo šta na temu religije govori veliki umetnik i filosof, g. Stevo Žigon: https://www.youtube.com/watch?v=uMkrsvew8-A kao i veliki Džordž Karlin: https://www.youtube.com/watch?v=Cy6KSBvvSfo

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru