Na sličan način kao što mi valjamo grudvu snega do željene veličine da napravimo Sneška, priroda uz pomoć vetra stvara ovaj redak meteorološki fenomen. Za razliku od nas, priroda ima moć da stvara nešto prefinjenije oblike od snega.

Spolja jaki i čvrsti, valjci od snega imaju delikatnu unutrašnju strukturu, sastavljenu od tankih slojeva snega koji se prvi urolao. Kada se vetar poigra sa njima, i ponekad oduva paperjastu unutrašnjost, ostaje oblik sa rupom u sredini nalik snežnoj krofni.
Da bi nastao snežni valjak, potrebna je posebna kombinacija debelog sloja napadalog snega i jakog vetra, pa ovaj fenomen najčešće viđamo na severu Amerike i Evrope. Valjci mogu biti mali kao teniske loptice, ili dostići veličinu od nekoliko metara, u zavisnosti od jačine vetra i veličine glatke površine snega. Gravitacija često pritekne u pomoć, pa je na kosinama dovoljno samo malo vetra da se valjak zakotrlja.
Frenk Barou, predavač iz oblasti meteorologije, objasnio je nastanak ovog fenomena:
Rađaju se od finog, debelog sloja snega, koji zbog toplote dnevnog Sunca počinje da se topi i postaje pomalo lepljiv. Pod uticajem vetra, taj gornji sloj počinje da se ljušti, jer vetar potiskuje donji, hladniji i praškasti deo snega. Kada hladniji sneg „odbaci” površinski sloj, snažan vetar ga oduva. Pomerajući se, tanka opna snega naleže na sledeću, takođe krhku snežnu površinu, i formira prvi deo valjka sa hladnim vazdušnim prostorom između slojeva.
Svaki naredni udar vetra pomera sada već formiranu rolnu, u početku se „ugrađujući” u slojeve između snega. Vremenom, valjak postaje previše težak da bi vazduh ostajao u međuprostorima, i na kraju previše težak da bi vetar mogao da ga pokrene. Ukoliko se to desi na padini, gravitacija će nastaviti posao i rolati ga dalje, sve dok se džinovski valjak ne spusti u dolinu.
Sopček Đura, 20 Oct 2016
Zaista, Majka Priroda je savršena u svojoj lepoti i neiscrpna u iznenađenjima...
Odgovori