Ivanjdan (Ivandan), hrišćanski praznik kojim se obeležava rođenja sv. Jovana Krstitelja vernici pravoslavne veroispovesti slave danas, 7. jula po gregorijanskom ili 24. juna po julijanskom kalendaru.

Velikom svecu, Jovanu Krstitelju, posvećeno je čak devet praznka u pravoslavnom kalendaru. Njegovo rođenje je opisano u jevanđelju po Luki. Rođen je u porodici jevrejskog sveštenika Zaharija i Jelisavete koja je bila rođaka Bogorodice. Starcu Zahariju se u hramu javio Sveti arhangel Gavrilo i nagovestio mu da će Jelisaveta roditi sina koji će se zvati Jovan. Od neverice, starac je zanemeo, ali je progovorio onog časa kada se dete rodilo.
Sveti Jovan je rano ostao siroče i odrastao je sam, u pustinji, hraneći se onim što mu je u prirodi bilo dostupno. U hrišćanskom svetu predstavlja simbol hrabrosti i pravičnosti. Bio je stariji od Isusa nekoliko meseci, najavio je njegov dolazak i pozvao narod na pokajanje, a kasnije ga je i krstio na reci Jordan.
Narodni običaji i verovanja vezana za Ivanjdan
- Na današnji dan pletu se venčići od ivanjskog cveća sa kojima se ukrašavaju dvorišta i spoljni zidovi kuća. Venčići se smatraju blagoslovom i ne skidaju se do narednog Ivanjdana, a njima se slavi veliki svetac, sredina leta i najviša tačka razvoja prirode koja je u životu sv. Jovana imala veliki značaj.
- Ivanjdan je i krsna slava koja pada vreme Petrovskog posta, pa je ivandanjska slavska trpeza uvek posna.
- U krajevima gde je zastupljeno branje lekovitog bilja, ovaj praznik zovu i praznik Svetog Jovana Biljobera, jer se smatra da danas valja početi sa prikupljanjem trava iz prirode.
- U narodu je rasprostranjena legenda da Sunce ima veliko poštovanje prema ovom svecu, da ujutru po izlasku zaigra, a tri puta tokom dana zastane.
- Tri dana pre i tri dana posle Ivanjdana vinogradari ne ulaze u svoje vinograde. Smatra se da u tom periodu loza najbolje napreduje pa je ne treba dirati, a da je čuva Sveti Jovan Krstitelj.