Ko sve danas poseduje dekanter? Siguran sam da ga ne poseduju samo ugostitelji. Svako ko želi najbolje od svog vina treba da poseduje jedan. Pretakanje vina nije samo ritual, već i proces kojim se podiže kvalitet ovog pića.

U prošlim vremenima je bilo sasvim uobičajeno da vina sadrže talog i da ne bi loše izgledala tokom služenja, bilo je sasvim normalno pretakati (dekantirati) vino u odgovarajuće posude. Potreba za takvim posudama je dovela do razvoja mnogih raznovrsnih i elegantnih dekantera koji su dostupni i danas.
U slučaju serviranja izuzetno starih, arhivskih vina neophodno je izvršiti dekantiranje jer je u toku ležanja u bocama moguće formiranje taloga od bojenih materija, tanina, kristala vinske kiseline i slično. Zbog toga je neophodno odvojiti bistro vino od taloga. Dekantiranje je delikatna operacija gde se vino veoma polako sipa u posudu za dekantiranje vodeći računa da talog ostane na dnu boce. Da bi se talog mogao vizuelno posmatrati, obično se dekantiranje vrši pomoću sveće koja se postavlja u neposrednoj blizini grla boce tako da konobar može da gleda bistrinu vina. Sve dok ide bistro vino dekantiranje se nastavlja. U momentu pojave mutnoće dekantiranje se prekida. U toku procesa vrši se aeracija (“disanje“) vina tako da dolazi do odstranjivanja težih mirisa koji su se stvorili u toku njegovog dužeg ležanja u bocama, i poboljšavanja pozitivnih aroma koje vino poseduje.
Vreme koje vino treba da odstoji u dekanteru varira od nekoliko minuta, koje je potrebno za lagano prozračivanje mladih vina, do čak nekoliko sati za starija arhivska vina. Postoje dekanteri različitih oblika i zapremina. Osim estetskih razloga, određeni oblici dekantera važni su radi boljih organoleptičkih svojstava koja vina postižu u njima. Neki su čak i posebno preporučeni od strane enologa kako bi određena svojstva vina njihovom upotrebom bila maksimalno iskazana.