Teleskop „Morsko čudovište” Vilijama Parsonsa

27 Jan 2017
Autor Voxxx
580 pregleda

Godine 1845. Vilijam Parsons (William Parsons), irski plemić i treći grof od Rose izgradio je veliki teleskop sa enormno velikim sočivom od 183cm u prečniku na svom imanju Bir Kasl u Parsonstaunu (Parsonstown) koji se nalazio na današnjoj lokaciji grada Bir u Irskoj. Teleskop je bio toliko veliki da su meštani počeli da ga zovu „Levijatan iz Parsonstauna" (Leviathan of Parsonstown).

Teleskop „Morsko čudovište” Vilijama Parsonsa

Reč levijatan potiče iz starohebrejskog jezika i znači „morska neman". Bio je najveći teleskop na svetu u to vreme i tu titulu ponosno je držao sve do 1917. godine kada je u opservatoriji Maunt Vilson (Mount Wilson) u Kaliforniji napravljen Hooker teleskop prečnika 254cm.

Vilijam Parsons je izgradio nekoliko teleskopa za svog života, a Levijatan iz Parsonstauna je bio vrhunac njegovih dostignuća. Sa ovim ogromnim teleskopom Parsons je istraživao zvezdane magline i otkrio da te magline nisu u gasovitom stanju, već da sadrže manje zvezde koje se nisu mogle videti i razdvojiti na ostalim, manjim teleskopima. Sa Levijatanom je otkrio spiralnu strukturu M51, galaksije koja je kasnije nazvana Vrtložna galaksija (Whirlpool Galaxy), a njegovi crteži galaksije pokazuju veliku sličnost sa modernim fotografijama te galaksije.

Za izgradnju Levijatana iz Parsonstauna, Vilijam je morao da se izvešti u mnogim tehnikama izgradnje teleskopa i da dovede do savršenstva tehnike livenja, brušenja i poliranja velikog teleskopskog ogledala u spekulumu, legure bakra i kalaja. Za razliku od svih prethodnih graditelja teleskopa koji su ljubomorno čuvali svoje tajne tehnike izgradnje, Vilijam je svoje umeće nesebično podelio sa celim svetom. Objavio je detalje svoje tehnike u prirodnjačkom društvu u Belfastu. Slike koje su dobijene njegovim teleskopom obišle su celo Ujedinjeno Kraljevstvo.

Nakon pet neuspelih pokušaja je napravio sočivo koje je mogao da koristi, a trebalo mu je još tri godine da završi kompletnu izgradnju teleskopa. Sočivo je bilo debelo skoro 13cm (5 inča) i teško je bilo oko 3 tone. Cev teleskopa je bila postavljena između dva masivna kamena zida koji su pružali potporu. Sistem lanaca, remenja i kontra tegova držao je teleskop u ravnoteži. Potporni zidovi onemogućavali su teleskopu da se okreće levo-desno, ali je zato mogao vertikalno da se pomera i da se podesi u bilo kom pravcu. Rotacija zemlje i nemogućnost okretanja u stranu omogućavali su posmatraču samo 30 minuta tokom noći za posmatranje. S obzirom da je astronomska fotografija bila tek u razvoju u to doba, Parsons je pravio crteže onoga što je video kroz teleskop. Neki od tih crteža su sačuvani do danas, a zadivljujuća je preciznost njegovih crteža u odnosu na savremene fotografije.

Nakon njegove smrti, 1867. godine, njegov sin Lorens (Lawrence), četvrti grof od Rose, nastavio je da koristi teleskop sve do 1890. godine kada je izašao iz upotrebe. Po izbijanju Prvog svetskog rata teleskop je rastavljen i svi metalni delovi su pretopljeni i korišćeni u ratne svrhe. Od prvobitna dva ogledala, jedno je izgubljeno, a drugo se čuva u muzeju nauke u Londonu, a na mestu nekadašnjeg teleskopa, danas se nalazi njegova verna replika.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru