Iako Džil Sterm tvrdi da su optimisti izumeli avion, a pesimisti padobran, istraživanja sve više ukazuju na to da zdrav i kvalitetan život podrazumeva optimizam.
Biti optimista znači imati zdravije srce, stabilan pritisak i lakše se boriti protiv stresa i moždanog udara, tvrde naučnici.

Uzrok loših dešavanja optimisti vide u spoljnim ali privremenim uzrocima sa kojima se traba boriti. Razmatrajući isti dogođaj, pesimisti razlog pronalaze u trajnom uzroku. U zavisnosti od očekivanja koje imamo u budućnosti, naša realnost se projektuje na taj način što uzima u obzir celokupna iskustva koja smo doživeli, a onda ono što nam se dešava danas, kreira bojama onoga što smo doživeli nekada.
Analitičari preporučuju da važne odluke ne treba donositi u afektu, jer on sa sobom nepogrešivo nosi negativan uticaj, dok će „hladna glava“ uvek razmotriti obe mogućnosti.
Pesimističan način razmišljanja znači propuštanje mogućnosti zbog uverenja da je mogućnost uspeha ravna nuli. Optimističan stav je mogućnost procene situacije koja može, ali ne mora doneti razočarenje.
Zašto je bolje biti optimista?
- Zbog toga što je optimizam važan preduslov za zdrav i kvalitetan život.
- Zbog toga što pesimisti u neverici da mogu nešto da postignu, uvek imaju slabije rezultate.
- Zbog toga što optimisti imaju bolje fizičko zdravlje.
- Zbog toga što optimisti imaju bolje emocionalno zdravlje.
- Zbog toga što su optimisti omiljeni u društvu.
Ljudi ne vole pesimiste čak i onda kada i sami teže takvom načinu mišljenja. Pesimisti su okarakterisani kao mračni i negativni ljudi, koji usisavaju pozitivnu energiju svoje okoline. Možda zvuči neverovatno, ali će čak i pesimista radije odabrati društvo osobe koja misli pozitivno i od koje može da očekuje podršku za ciljeve koje misli da ne može da ostvari.
Pesimista vidi problem u svakoj prilici, dok optimista vidi priliku u svakom problemu.
Čerčil
