Nije bila naročito lepa, ali je svojom smelošću, stilom i zavodljivošću uspela da erotskom plesu da ton koji ga je uzdigao do nivoa umetničkog i da takvim svojim nastupima pokrene jedinstven pravac zabave po kome će kasnije pariski noćni život postati čuven.

Margareta Gertruda Zele, nekada mala princeza tate šerširdžije rođena u Holandiji, potom siromašno devojče siroče koje sva saznanja o intimnosti devojačkog života stiče od kuma pedofila koji je preuzeo brigu o njoj naučivši je sve tajne bludnog života, pa nesrećna raspuštenica koju je muž zlostavljao, smogla je snage da prkoseći muškim očekivanjima u doba oko Prvog svetskog rata izabere krajnje nekonvencionalni način života stvorivši umetnički identitet, Mata Hari, i da svojim slobodnim plesom dospe do pijedestala kraljice konkunbina svih vremena.
Tokom svog kratkog tragičnog braka sa vojnim kapetanom Rudolfom Meklaudom živela je u istočnom delu Indije koja ju je nadahnula da došavši u Pariz stvori nov identitet predstavivši se kao javanska princeza čiji je nastup bio prava senzacija tog vremena, a njen ples u erotskoj garderobi je učinio da ona preko noći očara širu javnost i postane veoma popularna.
Mata Hari je tokom Prvog svetskog rata postala kurtizana mnogih visokih oficira i zvaničnika Francuske, Rusije i Nemačke, a kako joj je posao erotkse plesačice nalagao da dosta putuje, počele su da se šire glasine da ples predstavlja samo dobar paravan za posao tajnog agenta Francuske kojim se ona zapravo bavi, čime je ušla u istoriju kao jedan od arhetipova fatalne žene koja saznaje vojne tajne od svojih ljubavnika.

Janik Marfi „U potpisu Mata Hari”
Tajna služba Francuske je u januaru 1917. presrela poruku nemačkog vojnog savetnika za koju se veruje da je poslata sa namerom da na Mata Hari baci sumnju koja će je okarakterisati kao dvostrukog tajnog agenta. Neki istoričari tvrde da su poruku u kojoj se spominju korisne informacije nemačkog špijuna H-21 Nemci poslali namerno koristići šifru za koju su znali da je razbijena i da će je suprotna strana presresti.
Veoma brzo je špijun H-21 identifikovan kao Mata Hari i ona je 13. februara uhapšena u Parizu. Iako njen stvarni angažman u ulozi agenta, posebno dvostrukog agenta nikada nije potvrđen, 25. jula osuđena je kao nemački špijun na kaznu streljanja koja je i izvršena 15. oktobra te iste 1917. godine.
Tajni dokumenti o ovom slučaju će postati javno dostupni 2017. kada će se, kako mnogi veruju, ustanoviti da je ona žrtvovana kako bi se prikrili mnogi promašaji francuske tajne službe.
U potpisu Mata Hari je roman u kojem ona dok sedi u svojoj ćeliji iščekujući streljanje, poput Šeherazade pripoveda o svom životu, sumornom detinjstvu, braku bez ljubavi i prepuštanju erotskom plesu koji joj je otvorio čarobni svet misterije, avanture i erotike, a Janik Marfi pokušava da odgovori na pitanje: Da li je zaista bila špijun i ako jeste, zašto?

Janik Marfi „U potpisu Mata Hari”
Ova burna životna priča kao i njen misteriozno tragičan kraj, bili su inspiracija mnogih umetnika, ali se među svim delima svakako posebno izdvaja film Mata Hari, snimljen 1931. sa Gretom Garbo u naslovnoj ulozi.
Nažalost, ovaj film danas ne postoji u svom originalnom, premijernom izdanju, jer su nakon stupanja na snagu Produkcijskog kodeksa 1935. iz njega izbačene scene koje su bile implicitno seksualnog sadržaja i samim tim se kosile sa strogim cenzorskim kriterijumima.
Zanimljiva filmska priča koja se umnogome zasniva na stvarnim događajima iz života kraljice erotskog plesa se i danas smatra jednim od najznačajnijih filmova u karijeri švedske glumice, a Margareti Gertrudi Zele je osigurao titulu najpoznatijeg tajnog agenta i fatalne žene svih vremena.