Reagujući na spoljašnji svet telo šalje poruke u vidu nervoze u želudcu, knedle u grlu, leptirića u stomaku ili mir u grudima. U najnovijem istraživanju dr Lori Numenma sa Alto univerziteta iz Finske, napravljen je grafički prikaz uticaja emocija na naše telo.

Da emocije pokreću različite senzacije u telu je ideja poznata vekovima. Mnogi drevni narodi poput Egipćana i Semita su smatrali da se proces razmišljanja ne odvija u mozgu, već u srcu. Najnovije istraživanje je razvilo šemu po kojoj ljudi ispoljavaju identičnu reakciju u telu u zavisnosti od različitih osećanja bez obzira na kulturu ili jezik. Nadajući se da će ovo istraživanje pomoći psiholozima da dijagnostifikuju i leče poremećaje nastale kao posledica raspoloženja, naučni tim dr Numenma je sastavio ovaj grafički prikaz uticaja emocija na telo.
Polazeći od činjenice da je veza između tela i uma biološki povezana sa nagonom za opstankom, tim dr Numenma je sproveo jednostavan kompjuterski eksperiment u kome je učestvovalo oko 700 ispitanika iz Finske, Švedske i Tajvana. Prikazane su im dve siluete ljudskog tela. Na prvoj je trebalo da oboje one delove koji su stimulisani određenom emocijom, a na drugoj delove tela koji su pod uticajem iste emocije postali neaktivni. Istraživanje je pokazalo da je većina ljudi imala identične fizičke reakcije za svako od emotivnih stanja:
- sreća i ljubav su izazivale osećaj topline i aktivnosti u celom telu.
- depresija je otupljavala osećaj u rukama, nogama i glavi.
- opasnost i strah su proizvodili jak efekat u predelu grudnog koša.
- bes je pokazala pojačanu aktivnost u rukama.
“Naš emotivni sistem u mozgu šalje signale telu da bismo znali kako da se ponašamo u situaciji u kojoj se nalazimo. To je automatski sistem o kome ne treba razmišljati” izjavio je Lauri Numenma.
Šta kada bismo zaista mislili srcem? Da li bi to postao univerzalni jezik koji bi svi razumeli?
Izvor: Huffington Post