Švedski ratni brod Vasa - od potonuća do muzeja

16 Jan 2015
2695 pregleda

Desetog avgusta 1628. godine mnogobrojni građani Stokholma su se okupili u gradskoj luci da isprate prvu plovidbu veličanstvenog ratnog broda Vasa, čiji je cilj bio da se pridruži švedskoj ratnoj floti na Baltiku koja se borila protiv Poljske. Niko nije ni slutio da će to biti najkraća plovidba u istoriji pomorstva.

Švedski ratni brod Vasa - od potonuća do muzeja

Kralj Gustav II Adolf iz dinastije Vasa je želeo da to bude najimpresivniji ratni brod tog vremena. Brod dužine 69 metara je bio opremljen sa 64 topa i bogato ukrašen skulpturama kao i kraljevskim i državnim simbolima. Njegova vrednost je iznosila preko 5% švedskog bruto nacionalnog dohotka. Nije ni čudo što su Šveđani ponosno klicali dok su ispraćali ovaj moćni ratni brod i pokretnu izložbu umetničkih dela.

Međutim, Vasa nije daleko otplovio. Nakon samo 1.300 metara, usled naleta vetra, brod se nagnuo na bok. Voda je svom silinom pokuljala kroz topovske cevi. Okupljeni građani su sa nevericom posmatrali kako ponos švedske mornarice tone, i to ne u ratnom okršaju, ne u silovitoj oluji na pučini, već u svojoj matičnoj luci. Tom prilikom je stradalo oko pedeset putnika i članova posade.

Iako je sprovedena sudska istraga kako bi se utvrdilo ko je odgovoran za ovaj pomorski fijasko, ni protiv koga nije pokrenut krivični postupak, verovatno iz razloga što su dokazi ukazivali na samog kralja i viceadmirala švedske mornarice Klasa Fleminga. Naime, pred prvu plovidbu je vršen eksperiment da bi se ispitala stabilnost broda. Tridesetak muškaraca je zajedno trčalo sa jednog na drugi bok palube. Već posle tri trčanja admiralu je bilo jasno da će se brod prevrnuti i testiranje je prekinuto. Uprkos tome, plovidba nije otkazana jer je kralj želeo da se Vasa što pre otisne na more.

24. aprila 1961. godine, brod je pažljivo izvučen iz mulja. Na stokholmskom doku se ponovo okupilo mnoštvo građana koji su oduševljeno pratili njegovo dopremanje na mol.

Iako je proveo 333 godine na dnu mora, Vasa je bio dobro očuvan, iz više razloga: zato što je bio nov kad je potonuo, zato što je mulj sprečavao raspadanje i zbog toga što "brodski crv" (Teredo navalis) ne živi u morima koji imaju nisku koncentraciju soli, što je slučaj sa Baltičkim morem.

Glavni problem je u tome što je brod ležao u zagađenoj vodi pa hemikalije, odnosno sulfidi koji su ga natopili stupaju u reakciju sa kiseonikom iz vazduha stvarajući sumpornu kiselinu koja nagriza kako drvene tako i metalne delove broda. Da bi se usporilo neizbežno propadanje broda, u prostoru u kome se nalazi održava se konstantna temperatura od 18 do 20 stepeni Celzijusa i vlažnost vazduha od 53 procenata, a brod se oblaže tkaninom u kojoj se nalaze sredstva za neutralisanje kiseline.

Vasa je najstariji u celosti sačuvan i identifikovan brod. Nalazi se u sopstvenom muzeju u kome preko 850.000 posetilaca godišnje stiče samo mali uvid u kraljevsku raskoš 17. veka.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

2 komentara

 
Stjepko PAVIŠIĆ , dipl.ing.el., 10 Aug 2020

Moj prijatelj Tonči, vrsni brodomodelar, prije nekoliko godina izradio je prekrasnu maketu broda Vasa, dužine preko 4 (četiri) metra. Izrada je trajala dvije godine. Brod je rađen po narudžbi jednog ljubitelja brodskih maketa. Srdačan pozdrav Pavišić Stjepko

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru