Uprkos dugogodišnjoj borbi za rodnu ravnopravnost koja teškim koracima korača ka izjednačavanju polova na svim nivoima, u globalnom političkom sastavu i dalje je prisutna nesrazmera između broja muškaraca i žena koje zauzamju značajne pozicije političke moći. Zbog čega je to i dalje tako najbolju definiciju je dala Golda Meir, jedna od prvih žena koja je u istoriji čovečanstva stekla titulu primijer: „Da bi bila uspešna, žena mora da bude mnogo bolja na svom poslu od muškaraca sa kojima radi”.
Da su neke žene kroz istoriju ipak imale odlučujuću ulogu u sudbini svoje zemlje, govori biografija Golde Meir, rođene Mabovitz, koja je nakon smrti muža Morisa Mayersona promenila prezime u hebrejsku verziju Meir, a danas se svrstava u red onih koji se smatraju osnivačima Izraela.
Golda Meir, rođena je 3. maja 1898. u gradu Kijevu tadašnje carske Rusije. Njena jevrejska porodica je 1906. emigrirala u SAD i priključila se cionističkom pokretu koji je vođen žudnjom za povratkom u Izrael činio sve da se Jevreji vrate na mesto gde se spaja hrišćanstvo, islam i judaizam.
Da bi se priključila kibucu Histadrutu, komuni koja je sa zajedničkim imanjem ali demokratskom strukturom i opredeljenjem predstavljala preteču današnje izraelske države, Golda Meir je 1921. emigrirala u Palestinu i postala aktivan borac za buduću državu svog, po svetu razjedinjenog naroda. Predana idejama cionizma, feminizma i socijalne pravednosti, aktivno je lobirala za izraelsko pitanje u Evropi i SAD-U.
Kada je 1948. konačno potpisana Dekleracija o ustanovljenju države Izrael, Meir ne samo da je bila među potpisnicima, već je postala i prva ambasadorka Izraela u SSSR-u, potom ministarka rada i socijalne pomoći, a kasnije sve do 1966. i ministarka spoljnih poslova.
Aludirajući na njenu odlučnost, autoritet, snagu volje, hrabrost i brzinu donošenja odluka, tadašnji premijer David Ben Gurioni joj je često sa divljenjem govorio u šali da je ona „najbolji muškarac u njegovoj vladi“.
Kako je ona to zaista i bila, nakon smrti Levija Ashkola, 17. marta 1969. imenovana je za premijera Izraela, čime je stekla status jedne od prvih žena u istoriji koje su dosegle ovu političku funkciju.
Nakon čuvenog izraelskog trijumfa u šestodnevnom ratu 1967. u novonastaloj državi je vladalo uverenje da je zbog ustanovljene vojne moći Izraela, političke razjedinosti aprapskog sveta i prirodne sigurnosne prepreke koju čine Suecki kanal, reka Jordan i Golanska visoravan, država sigurna od novog arapskog napada.
Kao razlog za gomilanje trupa u području Sueckog kanala Egipat je 1973. iskoristio unapred najavljenu godišnju vojnu vežbu, a vlada Izraela je uprkos brojnih indicija ostala na stavu da do novog rata neće doći, odnosno da će arapski vojni napad u startu biti uspešno odbijen.
Napad arapskih zemalja se ipak dogodio i to u kasnim poslepodnevnim časovima na najveći jevrejski praznik Jom Kipur, 6. oktobra 1973. čime je otpočeo Jomkipurski rat koji je zbog nesuglasica u kabinetu vlade pretio da dovede do nestanka Izraela. U tom periodu je zbog svoje nepopustljivosti u odnosu na palestinsko pitanje, Golda Meir stekla titulu „Čelične dame Izraela”.
Nakon okončanja rata poznatog još i kao Ramazanski ili Oktobarski, istražna komisija Izraela je utvrdila niz propusta u pripremanju i vođenju istog i optužila Goldu Meir da je nepripremljen narod gurnula u rat. Iako je njena vlada zbog ovakve odluke u aprilu 1947. podnela ostavku, ona je ostala upamćena kao prva žena političarka koja je obeležila 20. vek.
O svom životu, borbi za državu i narod kome je pripadala, „bakica Jevrejskog naroda”, kako su je još zvali je pred kraj života napisala knjigu Moj Izrael.
Preminula je 8. decembra 1978. u Jerusalimu.
Veruj u sebe. Stvori vrstu sebe sa kojom ćeš živeti srećno sa svojim životom.
Golda Meir.
Sopček Đura, 18 Mar 2017
Kada je g.Golda Meir bila premijer, išao sam u VII i VIII razred osnovne škole. Tada, kao klinac, voleo sam dnevni list Politika i sa velikim interesovanjem čitao sve što je objavljivano o Izraelu...
Odgovori