Od bureta do metalnog jajeta, rađanje vojne podmornice

19 Sep 2016
Autor Mirjana
685 pregleda

Mogućnost posedovanja podvodnih brodova koji bi krstarili ispod površine vode neotkriveni i iz zasede napadali neprijateljske brodove bio je san svih vojskovođa sveta od nastanka brodogradnje. Legenda kaže da je ove mogućnosti istraživao čak i Aleksandar Veliki, u godinama pre nove ere.

Od bureta do metalnog jajeta, rađanje vojne podmornice

Jedan od prvih koncepata podmornice sačinio je Leonardo da Vinči još u XV veku, ali ih je sam uništio govoreći da je čovečanstvo isuviše besno da bi mu se dao pristup tehnologiji koja bi ga mogla zbrisati sa lica zemlje. Ostao je samo mali broj početnih nacrta, koji svedoče o istraživanjima slavnog umetnika.

Usledio je veliki broj pokušaja izgradnje podvodnog plovila. Englez Vilijam Burn je 1578. godine predstavio svoje nacrte, ali ih je tek 1620. godine realizovao Holanđanin Kornelijus Drebel. Kažu da je podmornica izdržala u vodama Temze nešto više od tri sata, dok su demonstraciju sa obale nemo posmatrali građani Londona, uvereni da su mornari zauvek ostali na dnu reke. Iako je proba bila uspešna, svet će sačekati još sto godina do izgradnje prve upotrebljive vojne podmornice.

Sa idejom o izgradnji prve ruske podmornice, caru Petru Velikom se 1718. godine obratio stolar Jefim Nikonov, tvrdeći da može da konstruiše „tajno plovilo” koje će se kretati pod vodom i topovskom paljbom uništavati neprijateljske brodove. Iako je još uvek zvučalo kao naučna fantastika, car se veoma zainteresovao. Pozvao je Nikonova u Sankt Peterburg i naložio mu da počne sa izgradnjom

Nikonov je model završio 1721. godine, i testirao ga u prisustvu cara koji je bio toliko opčinjen rezultatom da je odobrio Nikonovu da sagradi tajni podvodni ratni brod u punoj veličini. Podmornica je izgrađena od drveta i naoružana cevima nalik bacačima plamena. Sudeći po planovima, podmornica bi neopaženo doplovila do neprijateljskog broda, potom izronila i osula paljbu zapaljive smese na njega. Takođe, previđen je otvor za izlazak ronilaca čiji bi zadatak bio da unište korito broda.

Prva proba podmornice je izvedena 1724. godine i bila je potpuna katastrofa. Podmornica je potonula i velikom brzinom udarila u morsko dno, što je za rezultat imalo njeno potpuno uništenje. Pukom srećom, posada nije stradala. Ali, car je već dobro zagrizao mamac i nije bio spreman da napusti projekat. Ohrabrio je Nikonova da usavrši dizajn. U proleće 1725. godine, neposredno nakon smrti cara Petra Velikog, izvršena je druga, ponovo neuspešna proba podmornice. Nakon treće neuspešne probe, 1727. godine, Odbor admirala Carske ruske mornarice je konačno izgubio strpljenje. Nikonov je optužen za nesavesno trošenje javnih sredstava, vraćen mu je status običnog stolara i poslat je da radi na drugom brodogradilištu na reci Volgi.

Prva uspešna upotreba podmornice u vojne svrhe dogodilo se pola veka kasnije, tokom Američke revolucije 1775. godine. Čuvenu podmornicu pod nazivom Kornjača (Turtle) dizajnirao je američki pronalazač Dejvid Bušnel. Zamišljena daleko skromnije od svojih prethodnica, Bušnelova podmornica u obliku jajeta je mogla da primi posadu od samo jednog čoveka, ali je zato imala potpunu autonomiju rada i kretanja. Kretala se tako što je kaljužna voda na dnu rezervoara ispumpavana ručnom pumpom, dok je pritisak vode omogućavao kretanje maksimalnom brzinom od 4,8 km/h. Zalihe kiseonika mogle su da potraju samo oko pola sata.

Iako Amerikanci i danas tvrde da je Kornjača izvela napad na britanski ratni brod HMS Eagle tokom bitke za Fort Li, doduše neuspešan jer je poručnik Ezra Li otkriven tokom napada i primoran da napusti podmornicu, podaci o ovom napadu nisu nigde zabeleženi, pa istoričari smatraju da je ta priča samo legenda plasirana sa ciljem da se podigne moral američkih trupa u to vreme. Ipak, njen napad na ratni brod se smatra prvom vojnom operacijom izvedenom podvodnim plovilom. Danas postoji mnogo replika Kornjače, prve funkcionalne ratne podmornice, koje se nalaze u pomorskim muzejima SAD-a i Velike Britanije.

izvori: Encyclopedia of safety, Military History, Sumbarine History

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 12 Oct 2016

Od najranije mladosti, gradeći svest pacifiste, tokom svog ne baš kratkog životnog puta, pitam se: kakvi su motivi ljudi koji rade na idejama i proizvodnji svih vrsta oružja, koje svet poznaje? Svima nam je dobro poznato da je u pitanju neshvatljiva količina novca u kojoj prednjače SAD, Rusija, Kina, Nemačka, Velika Britanija, Francuska... Međutim, ono što me lično zanima, kada je ova tema u pitanju, jeste motiv pojedinca!? Osim visoke materijalne naknade, pitam se koji su unutrašnji porivi idejnih tvoraca i konstruktora oružja? Da li su ti ljudi patološki poremećene osobe i šta se krije u dubini njihovih mozgova? Njihove ideje i proizvodi ne služe dobrobiti čovečanstva!

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru