Iako joj boja nije privlačna, sorta Indigo Rose je danas najtraženija kod malih proizvođača i onih koji paradajz uzgajaju za svoje potrebe. Dobijen je metodom ukrštanja crvenog i bordo paradajza.

Prvi crni paradajz je delo profesora Jima Myersa sa univerziteta Oregon, nastao tokom njegove studije o blagotvornim dejstvima paradajza na zdravlje. Deo svog istraživanja je bazirao na izučavanju bordo paradajza koji je bogat antocijaninom, izuzetno moćim antioksidantom po kojem je poznata borovnica. Ukrstivši ga sa klasičnom sortom domaćeg, crvenog paradajza, dobio je proizvod ove neobične boje, ali izuzetnih svojstava.
Pored obilja vitamina, ovaj paradajz je pun polifenola anotocijanina koji ima veliki uticaj na usporavanje starenja, naročito starenja mozga, a odgovoran je za dobru memoriju i sposobnost učenja. Pored toga što plodovima daje karakterističnu boju, antocijanin smanjuje rizik od nastanka srčanog udara, ima protivupalno dejstvo, pomaže kod zarastanja rana i štiti krvne sudove od oštećenja slobodnim radikalima. Istraživanja koja su još u toku su pokazala da, za sad samo u laboratorijskim uslovima, antocijanini blokiraju hemikalije koje uzrokuju rak i sprečavaju dalji rast postojećih tumora.
Ovaj paradajz sigurno neće postati interesantan za velike proizvođače koji snabdevaju trgovinske lance, jer mu plod nije privlačan, a ni dovoljno velik da obezbedi dobar profit. To nije sprečilo male proizvođače da se okrenu proizvodnji crnog paradajza, naročito zbog toga što je plod izuzetno ukusan. Za razliku od standardnog paradajza koji nalazimo u širokoj prodaji, ovaj ima mnogo intenzivniji ukus. Uz to, nešto je kiseliji od običnog usled manje količine ugljenih hidrata i više vitamina C u pređenju sa drugim sortama, što ga čini naročito pogodnim za ishranu dijabetičara i ljudi na strogim dijetama. Oni koji su ga probali tvrde da je u salatama nezamenljiv.
Ono što je značajno napomenuti, je da crni paradajz nije sasvim prirodan proizvod. Antocijanin koji se nalazi u jednom njegovom pretku, bordo paradajzu, nije iz prirode. Ubačen je genetskim inženjeringom, kako bi se stvorio zdraviji proizvod sa svojstvima borovnice, crnog grožđa i aronije. Ovaj podatak ga čini GMO proizvodom, ali je činjenica da je u njega ubačen dobro istražen gen, srodan vrsti i sa blagotvornim svojstvima bez štetnih dejstava svrstala crni paradajz u grupu savremene „superhrane“ .