Svedoci smo jednog od najvažnijih otkrića u istoriji fizike, Higsovog bozona ili „božije čestice“. U ranim jutarnjim satima 4. Jula 2012. godine CERN je predstavio rezultate istraživanja. Verovatno najuzbuđeniji među slušaocima u sali bio je Piter Higs, koji je pre pedeset godina predstavio prvi model Higsovog mehanizma.
Šta je zapravo Higsova čestica?

Ako uzmemo u obzir dosadašnja otkrića (koja su zamenila teoriju „atoma“ kao najmanje nedeljive materije) atom se sastoji od elektrona i jezgra, jezgro od protona i neutrona, a neutroni od kvarkova. Prema Standardnom modelu elementarne čestice se dele na leptone, kvarkove i bozone. Sva svojstva ovih čestica su uspešno objašnjena, sem mase. Jednostavno, nije postojao dokaz koji bi objasnio na koji način čestice dobijaju masu.
Po Higsovom mehanizmu pretpostavlja se da je prostor ispunjen nevidljivim poljem koje se naziva i Higsovo polje. Pojedine čestice koje se kreću kroz njega reaguju drugačije od drugih, imaju veći otpor polja i na taj način dobijaju na masi.
Veliki broj merenja u eksperimentima sudaranja dva protona dokazao je i detektovao postojanje jednog kvanta talasa. Taj kvant je primećen tokom ovih istraživanja, naziva se Higsova čestica i objašnjava kako sve materije dobijaju masu.