Današnji dan se u Europi obilježava kao dan darivanja i presađivanja organa. Širom svijeta to je prihvaćena i uspješna metoda liječenja kod bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa. Na žalost, broj osoba koje čekaju na presađivanje mnogo je veći od broja raspoloživih organa. Stoga nedostatak organa predstavlja najveće ograničenje u primjeni ove metode liječenja većem broju pacijenata. Presađivanje i darivanje organa zahtijeva široku podršku i obaviještenost javnosti o važnosti darivanja organa nakon smrti u svrhu liječenja.
Svaka je osoba potencijalni davatelj organa, kao i potencijalni primatelj organa. Medicinski uvjeti za to jesu da su organi i tkiva u trenutku smrti osobe pogodni za presađivanje. Kako bi se donirali organi, smrt mora nastupiti u bolnici, jer se samo na tom mjestu mogu održati pogodnim za presađivanje.
Na žalost, trgovina ljudskim organima je doprinijela smanjenu broja ljudi spremnih na doniranje, a kao posljedica toga je nesrazmjeran odnos ponude i potražnje. Na crnom tržištu cijena organa varira od 50 do 150 tisuća eura i ovisi o kvaliteti donora, medicinskog osoblja, a na kraju i o hitnji tražitelja. To je cijena za krajnjeg korisnika, a sama osoba koja je spremna prodati organ najčešće dobije od 20 do 50 tisuća eura. Siromaštvo sve češće tjera ljude na pomisao da prodaju neki od organa, no s obzirom da je to ilegalna radnja, moguće ju je ostvariti jedino u strogoj tajnosti. No, tko vam garantira da tim koji to vrši neće, uz taj na koji ste pristali, usput odstraniti još neki? I kome da se obratite u tom slučaju kad ste to uradili mimo zakona?Da bi se suzbila trgovina ljudskim organima, užurbano se radi na edukaciji medicinskog osoblja, kao i na podizanju svijesti javnosti. Hrvatska je još u 2010. godini ušla u prve tri zemlje svijeta po broju transplantacija –386 – te po broju darivatelja organa – skoro 29 darivatelja na milijun stanovnika, a u 2011. je apsolutno na vrhu Europe i među prve tri zemlje svijeta po broju transplantacija i darivatelja. Uspjesi hrvatske transplantacijske medicine ostvareni posljednjih godina na nacionalnom i međunarodnom planu, rezultat su višegodišnjeg timskog rada i entuzijazma zdravstvenih radnika, sustavnog javnozdravstvenog djelovanja te uvođenja organizacijskog modela temeljenog na mreži visoko educiranih bolničkih transplantacijskih koordinatora.
U mnogim zemljama postoje donorske kartice kojima nosioci iskazuju dobrovoljni pristanak da nakon svoje smrti poklone svoje organe za liječenje teških bolesnika. Ovo predstavlja poklanjanje života drugoj osobi i izraz humanosti, nesebičnosti i visoke razine ljudske solidarnosti.
