Po istraživanjima koje je objavio OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), nakon obrade podataka iz 160 država sveta, Srbija se našla među prvih pet država na planeti u kojima su prava žena najviše poštuju.

Istraživanje je bazirano na brojnim opštim parametrima koji uključuju pristup pravosuđu, mogućnost obrazovanja i zaposlenja, socijalnu zaštitu, društvene norme, običaje i zakone. Uključena su i specifična obeležja društvenog ponašanja poput brakova u koje ulaze maloletnice, pristupa finansijskim ustanovama i nivou „prednosti sinova” gde porodice forsiraju društveni napredak muških potomaka.
OECD napominje da je potpuno istraživanje sprovedeno u 106 od 160 država, jer trećina zemalja nije dostavila sve tražene podatke. Rezultati koji su predstavljeni su uglavnom očekivani, pa je po njima strepen diskriminacije u državama poput Francuske i Italije nizak, dok je u Bangladešu i Somaliji izuzetno visok.
O položaju žena u nisko rangiranim državama u izveštaju piše:
„Diskriminacija ženske dece koja se manifestuje kroz ranu udaju ograničava stepen obrazovanja, povećava mogućnosti za maloletničke trudnoće i ograničava njenu sposobnost odlučivanja untar porodice i sposobnost donošenja razumnih odluka o njenim prihodima i dobrobiti njene porodice. Ciljevi razvoja u budućnosti podrazumevaju sagledavanje kako se disktriminatorne društvene ustanove preklapaju i ukrštaju tokom života žene, što joj onemogućava da zaustavi točak nejednakosti.”
Izveštaj pokazuje izvestan optimizam kada su u pitanju prava žena. Kao primer pomaka na bolje navodi se da je broj maloletnica koje su ušle u brak u Republici Malavi od 2010. do 2014. godine pao za značajnih 10%, sa 36% na 26%. Istraživanje je iznelo na površinu i neke neočekivane detalje, poput onih da žene čine 63% predstavnika parlamenta u Ruandi, ali samo 10% u Brazlu i Egiptu.
U državama gde je nivo poštovanja prava žena visok, poput Belgije, izveštaj beleži „garantovana prava žena unutar porodice, zaštitu od nasilja, pristup sredstvima kao i građanska i politička prava”. Takođe, u ovim državama je nivo nasilja zasnovanog na rodnoj pripadnosti nizak, a zastupljenost žena u politici dostiže i udeo od 50%.
U čak 16 zemalja koje su dostavile izveštaje, naročito u državama juga Afrike, žene se suočavaju sa običajnim barijerama gde im je zabranjeno da raspolažu svojim bankovnim računima ili da u svoje ime zatraže kredit. Analizirajući posledice diskriminacije žena, istraživači su istakli da diskriminacija nije samo moralno pitanje, već ima i negativan uticaj na ekonomski razvoj država koje ne rade na uklanjanju društvenih barijera nametnutih ženama. Skoro sve države koje su rangirane loše u ovom izveštaju imaju izuzetno nisku stopu ekonomskog rasta, jer „diskriminacija žena plaća visoku cenu, na štetu ekonomskog razvoja”.
Izveštaj zaključuje:
„Svakog dana, širom sveta, žene i devojčice doživljavaju neki oblik diskriminacije samo zato što su rođene kao bića ženskog pola. Tokom svojih života, one će se suočiti sa različitim oblicima diskriminacije koji će uticati na njihovu mogućnost da zatraže pravdu, naprave lične životne izbore i u potpunosti iskuse svoja prava.”
izvor: OECD - SIGI
Nada, 17 Dec 2014
Ma,kako da ne! U Srbiji je najjače pravo novca.Ako zlostavljana žena nema novac da plati advokata,sud daje pun legitimitet zlostavljaču da se iživljava kako hoće...Govorim iz ličnog iskustva o parnicama sa bivšim mužem sa kojim i dalje živim u zajedničkom stanu...i to je pitanje DOKLE! Ja novac nemam za advokata kako bi se rešila bračna sutekovina.Nažalost,on ga ima i pravda je na njegovoj strani.Toliko o pravu i privilegijama žene za 25 godina braka!!!
Odgovori