Starije generacije se dobro sećaju kakav ugled u svetu su uživale naše staklare, a posebno stakloduvači i graveri Srpske fabrike stakla iz Paraćina. Stručnjaci staklarske proizvodnje tvrde da kvalitet umetničkih predmeta rođenih u pogonu za ručnu obradu stakla ni malo ne zaostaje za svetski poznatim Murano staklom i čuvenim češkim kristalom.

Nije bez razloga baš u Srpskoj fabrici stakla između 1978. i 1992. godine održavan Intenacionalni simpozijum umetnički oblikovanog stakla. Ovo je bio skup najviđenijih dizajnera stakla iz celoga sveta. Svakoj njihovoj zamisli i skici paraćinski čarobnjaci su darivali opipljivu dimenziju.
Paraćinska staklara se danas nalazi u vlasništvu Konzorcijuma „Glas industri” (Glass Industry) iz Bugarske. U cilju efikasnije proizvodnje izvršena je modernizacija i automatizacija obrade stakla. Mašine su zamenile čoveka i za paraćinske stakloduvače koji su decenijama kroz staklarske lule izduvavali umetnost, više nije bilo mesta. Početkom 2013. godine ugašena je poslednja peć u pogonu za ručnu obradu stakla.
Ma kakvih previranja je bilo tokom promene vlasničke strukture, potpuno je nejasno, degradirajuće i ponižavajuće što se u istorijatu Srpske fabrike stakla ni jednom rečju, ni jedim slovom ne pominju paraćinski majstori koji su svoje umeće prenosili sa oca na sina radeći u neljudskim uslovima, na korak od peći u kojoj je 1200°C, pijući i po 15 litara vode na dan. O tradiciji stakloduvača i gravera svedoče samo malobrojne fotografije i kolekcije koje se većinom nalaze u privatnom vlasništvu.
Budimo čuvari tradicije
Ukoliko posedujete neki primerak ručno duvanog ili brušenog stakla koji je nastao u paraćinskoj fabrici, pošaljite nam fotografiju, rado ćemo je objaviti. Svaki podatak vezan za predmet bi nam bio dragocen.
Sopček Đura, 28 Dec 2016
Moj voljeni ujak, moj drugi otac, živi u Paraćinu. Davne 1957 godine, zaposlio se u srpskoj fabrici stakla i počeo da uči staklorezački zanat! Radio je sve do 1990 godine kada je, kao brigadir, otišao u zasluženu penziju. Nakon 33 godine rada, zbog otežanih uslova, zaradio je dodatnih sedam godina tzv. beneficiranog staža! Nebrojeno puta sam imao prilike da slušam od ujaka Živka o tajnama i majstorijama kojima su bili vični, njegove kolege i on, stvarajući, zaista, UMETNIČKA DELA! Pročitavši ovaj lep članak koji treba da podseti starije i ukaže mlađim generacijama na jedan DIVAN ZANAT, pozvao sam svog ujaka sa molbom da mi iz paraćinskog muzeja staklarskih eksponata, pošalju fotose nekoliko UMETNIČKIH rukotvorina sa željom da dobijem i propratni pisani materijal!? Ukoliko to ne bude realizovano, dajem sebi u zadatak, da prvi moj odlazak u Paraćin, iskoristim tako što ću se potruditi da spremim potreban materijal za, eventualno, jedan lep članak koji bi bio javno publikovan...
Odgovori