Leptirići šarenići

12 Sep 2012
Autor V.B.
868 pregleda

Od davnina se leptir smatra simbolom lakoće i nepostojanosti. Zbog preobrazbe kroz koju prolazi, u mnogim se kulturama smatra i simbolom reinkarnacije. Leptir simbolizira i stanje sada i ovdje, a u tom kontekstu njegova krila predstavljaju prošlost i budućnost koji zapravo ne postoje, postoji samo trenutak između njih, ovaj sada.

Leptirići šarenići

Leptiri su inače kukci koji posjeduju dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama. Njihov životni ciklus se sastoji iz četiri faze: jaje, gusjenica, kukuljica i leptir. U jajetu koje nastaje oplodnjom (već razvijenih leptira) razvija se gusjenica. Iako izgledaju kao lagana lovina gusjenice su otpornije od prvog dojma. Žive skrivene na biljkama i dobro se prilagođavaju okolini. Imaju jake čeljusti. Uglavnom, hrane se biljkama iako ima vrsta koje jedu druge kukce, primjerice muhe.

Nakon što se gusjenica razvije slijedi treći stadij u životnom ciklusu leptira - kukuljica. Prije nego se zakukulji gusjenica prestaje jesti i traži idealno mjesto (zaštićeno od predatora) za završni čin. Nakon što se zakukulji slijedi, iako se to na prvi pogled ne čini tako, vrlo aktivan proces rađanja leptira. Organi gusjenice polako se razgrađuju, a istovremeno se izgrađuju dijelovi tijela leptira. Nakon izlaska iz kukuljice leptir prvo suši krila i spreman je za let.

Tijelo leptira se sastoji od glave, stomaka i grudnog koša. Ticala ne služe samo za opip, već i kao organ za miris i ukus, a ponekada i kao osjetilo sluha. Samo tijelo prekriveno je dlačicama, a na slabo pokretnoj glavi nalaze se polukuglaste oči. Raspon krila varira od 30 cm do 2 mm, ovisno o vrsti leptira. Manje je poznato da leptiri imaju mozak i srce. Središnji živčani sustav nalazi se u grudnom košu, a ne glavi. Srce se nalazi na gornjoj strani tijela, ali ne pumpa krv, već tekućinu koja ima funkcije slične ljudskoj krvi.

Leptir najviše jede kada se mjenja iz ličinke u gusjenicu. Neke vrste leptira jedu samo kada su u stadiju gusjenice i nikad više u životu. Kao sve životinje i leptir ima potrebne organe za prehranu. Tako neki od njih umjesto usta imaju neku vrstu surlice, koja je pri hranjenju savijena i uz pomoć nje može se zavući u dubinu cvijeta kako bi se napio cvjetnog soka.

Prirodni neprijatelji dnevnih leptira su ptice i šišmiši. Tijelo gusjenice služi kao hrana ličinkama parazitske muhe i ose, a grabežljive životinje i paraziti sprečavaju da se leptiri razmnožavaju jer nanose veliku štetu biljkama. Životni vijek leptira zapravo je veoma kratak, tek dva dana, no poneki su u stanju i prezimiti.

Mužjaci leptira obiluju čitavim spektrom živih boja. Od 150.000 njih otkrivenih, zaista je teško izdvojiti samo par sličica te prikazati veličanstvenu ljepotu.

Predivno, zar ne?

No, postoji jedna vrsta leptira, sasvim različita od ovih što ste vidjeli. Greta Oto je leptir koji je poznat po svojim prepoznatljivim transparentnim krilima. Njegov najčešći engleski naziv je glasswing dok španjolski naziv ovoga interesantnog leptira je „espejitos“, što znači „malo ogledalo.“ Doista, tkivo između žila krila izgleda poput stakla. Prirodno stanište Greta Oto leptira je Meksiko i Panama a može ga se naći i u planinskom području oko grada Caracasa u Venezueli. Neprozirni rubovi krila su tamno smeđe boje, a u nekim slučajevima su zatamnjena s nijansom crvene ili narančaste boje. Zanimljivo, ako je to moguće ženka leptira najrađe polaže jajašca na biljke iz obitelji Cestrum.

Cestrum biljke zapravo su prilično toksične pa gusjenica koja se izlegne iz jaja jedući lišće biljke također postaje toksična zbog svih tih otrovnih kemikalija koje unosi u sebe.

To je njihov glavni obrambeni mehanizam, dok su u fazi gusjenice, protiv bilo kojeg potencijalnog grabežljivca. Kako bi se postigla transparentnost tkiva ne smiju apsorbirati svjetlo niti raspršiti svjetlost. A kako on izgleda pogledajte u slici ispod posta.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru