Titov svemirski program

Autor Aktuelnosti

Josip Broz Tito, jedan od najkarizmatičnijih svjetskih lidera i osnivač SFRJ na čijem je čelu bio punih 35 godina, iznova je top tema posljednjih dana zahvaljujući objavi trailera na youtube-u pod imenom: „Houston, we have a problem!“.

U spomenutom dokumentarcu (čiji je tvorac slovenski redatelj Žiga Virc), koji će u cijelosti biti prikazan tokom 2013. godine, navodi se da je Tito imao svemirski program. U ondašnje vrijeme vodila se strahovita bitka koja će od dviju svjetskih velesila – SSSR i SAD – poslati prvog čovjeka na Mjesec. Ulagana su ogromna sredstva, no unatoč tome Amerika je zaostajala za SSSR-om.

Zaplet filma se vrti oko tajnih zapisa Hermana Potočnika, kojeg se smatra pionirom jugoslovenskog svemirskog programa. Zahvaljujući tome, SFRJ se kao treća članica uključila u utrku i 1961.g. imala potpuno razrađen program, napredniji u odnosu na ostale dvije članice. Rad Potočnika, inače poznatog pod imenom Hermann Noordung, bio je meta i američkih i ruskih i jugoslavenskih agenata. Njegovi dnevnici su krili nova briljantna tehnička rješenja. Potočnikove ideje su postale temelj aeronautike, a mnoge od njih su kasnije iskorištene u pokretanju raketnog i svemirskog programa u Njemačkoj, a također su imale utjecaja i na tvorca prve ruske svemirske rakete Sergeja Koroljeva.

Čuvši za Potočnikove dnevnike, predsjednik Kennedy je ponudio svotu od 2.5 milijarde dolara kojom je na tajnom sastanku  održanom u martu 1961.g. od Tita otkupio svemirski program, te već u maju iste godine najavljuje let na Mjesec, misiju pod nazivom Appolo. Odmah nakon toga, Jugoslavija doživljava ogroman ekonomski procvat, što je čini najmoćnijom zemljom komunističkog bloka.

Sam jugoslavenski svemirski program razvijao se u takozvanom objektu 505 – podzemnom aerodromu Željava kod Bihaća, čija je izgradnja započeta sredinom 1959.g. a završena 1965.g. kada je obavljen tehnički prijem. U utrobi Plješevice, u kojoj je građena baza, postojale su tri galerije plus pomoćna–kao rezervni izlaz. Spajale su se na raskrsnici koja je imala slijepi krak za remont aviona visine 12 metara. Sistem zaštite mogao je izdržati direktan pogodak nuklearnog projektila jačine 20 kilotona, istog onakvog kakav je bačen na Nagasaki. Ispred ulaza u svaku galeriju napravljena je predkomora, tj. betonski štitovi koji su se spuštali polukružno, a bili su raspoređeni na svakih 10 metara radi amortizacije pritiska u slučaju udara. U samom objektu bila je izgrađena kompletna infrastruktura za boravak više stotina zaposlenih. Liftom, koji je bio smješten u središtu, osoblje se podizalo 30-tak metara iznad baze gdje je izvana bio teško uočljiv bunker u kojem se nalazio kontrolni toranj. Aerodrom se sastojao od 5 pista (2 poletno-sletne i 3 poletne) te kasarne, koja je ujedno bila i logistička baza. Na samom vrhu planine visoke 1650 metara, bili su instalirani Britanski radari S-613 najmoderniji u to vrijeme, sa dometom preko 400 km kojim je nadgledana gotovo cijela teritorija Italije, Austrije i dobar dio Mađarske.

No, da se vratimo na film koji je poprilično kontroverzan. Mišljenja su veoma podijeljena. Rodger Launius iz Nacionalnog zračnog i svemirskog muzeja u Washingtonu smatra da je u pitanju parodija dokumentarnog filma i teorija zavjere, dok je za Billa Barryja, glavnog povjesničara NASA-e to dobro napravljen i zanimljiv trailer u kome se ukazuje na mnoge stvari koje su se možda dogodile, a možda i nisu

Istina ili ne, Tito je dobio poklon od Amera – kamen s Mjeseca.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Pretraga
Preporučujemo
Arhiva članaka
Misao dana

Na kraju, nećemo pamtiti reči naših neprijatelja, već ćutanje naših prijatelja.

M.L. King Jr

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

ΜΕΔΙΑΣ na Fejsbuku
ΜΕΔΙΑΣ na Twitteru

Creative Commons License ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License. |