Zbogom stomatološkoj bušilici

29 Jun 2014
498 pregleda

Budućnost stomatologije predstavljaju uređaji koji će zauvek iz upotrebe izbaciti pombe i neprijatnosti koje njihovo postavljanje i nestalna priroda podrazumevaju.

Zbogom stomatološkoj bušilici

Tek što nas je obradovalo uvođenje lasera koji su smanjili upotrebu neprijatnog „burgijanja“ u stomatološkoj praksi, naučni tim londonskog Kings koledža je objavio nova istraživanja iz ovog polja. Bušilicu će uskoro zameniti struja niskog intenziteta. Za novinare Washington posta naučnici su otkrili principe metode koja može znatno unaprediti stomatološku praksu.

Na zub gde je započeo proces karijesa postavlja se mali uređaj koji emituje struju niskog intenziteta, što podstiče prirodnu remineralizaciju šupljine. Sve zubne plombe koje su danas u upotrebi imaju svoj vek trajanja. Kada jednom plombiramo zube ulazimo u neprekidni krug ispadanja, pucanja, revizija i zamena. Pri svakoj novoj intervenciji skida se deo zdravog tkiva da bi se postavila nova plomba, što na kraju dovodi do nepovratnog trošenja zuba i nemogućnosti da se dalje popravlja.

Proces remineralizacije koji uspešno obavljaju ovi uređaji popunjava zubnu šupljinu prirodnim mineralima i „plombira“ ga prirodno, bez greške i bez potrebe za ponavljanjem intervencije na svakih desetak godina. Jednom remineralizovan zub nastavlja svoj život kao da nikad nije bio načet oboljenjem. Zanimljivo je da ova procedura ne traje dugo, već zahteva vremena koliko i klasično plombiranje zuba.

Škotska kompanija Reminova aktivno radi na komercijalizaciji ove tehnologije. Njeni predstavnici očekuju da će proces prirodne remineralizacije biti dostupan pacijentima u evropskim stomatološkim ordinacijama za oko tri godine.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru