Ugrožene životinjske vrste (III) - Južna Amerika

20 Mar 2013
Autor D.L.
4629 pregleda

Južna Amerika, ili Zeleni kontinet, je još uvek najneistraženiji i svakoga dana iznenadi naučnike nečim novim. Divlja prašuma Amazona, i argentinska pampa su domovi mnogih životinjskih vrsta.

Ugrožene životinjske vrste (III) - Južna Amerika

Svakoga dana neka vrsta je sve bliže izumiranju.

Ovaj kontinent sa pravom nosi ime najdivljijeg i najnepristupačnijeg mesta na zemlji, izuzimajući podvodna prostranstva. Ne zna se koliko tačno životinjskih vrsta živi na teritoriji Južne Amerike, niti koliko je ugroženo stalnom urbanizacijom, ali se spisak poznatih ugroženih vrsta svakodnevno povećava. Za neke više nema pomoći, ali za neke još uvek može da se kaže da će opstati ukoliko čovek samo malo promeni svoj odnos prema prirodi.

Jaguar (Panthera onca) je svakako najpoznatija vrsta običnom čoveku i svako je čuo za tu najveću američku divlju mačku, koja može narasti i do 80 cm i težiti do 100 kg. Nekada su živeli na teritoriji celog kontinenta, od Argentine pa do meksičkih pustinja. Zbog svog divnog krzna i straha od nje kao opasnog predatora bila je meta besomučnog lova više decenija. Najironičnije je to, da je jaguar napadao domaće životinje jer je čovek lovom smanjio izvor njegove prirodne ishrane. To je rezultiralo da se sada u slobodi može naći samo dvestotinak primeraka u celoj Južnoj Americi, i zoolozi i društava za zaštitu prirode tvrde da će, ako se ovako nastavi, jaguar biti stanovnik samo zooloških vrtova.

Džinovska vidra (Pteronura brasiliensis) je vodeni sisar iz porodice kuna koji se može naći samo u Južnoj Americi, najveći je primerak svoje vrste i može dostići dužinu i do 180 cm i do 45 kg težine. Najubitačnija je vrsta vidre i s obzirom na svoju veličinu nema prirodnih neprijatelja, boravi samo u slatkovodnim rekama i ponekad se može naći u jezerima. Vrlo je radoznala životinja i to joj je mnogo puta došlo glave. Danas se procenjuje da ima oko 3500 džinovskih vidri na slobodi i glavni razlog nenog izumiranja je bio masovni lov 60. godina prošlog veka zbog krzna, a danas je gubitak staništa.

Hijacintna ara (Anodorhynchus hyacinthinus) je vrsta papige pokrivena plavim perjem, izuzetno je velika ptica koja je normalno visoka oko 1 metar, teška do 2 kg i rasponom krila do 140 cm, i najveća je leteća papiga u svetu. Rasprostranjena je samo na malom području centralne Južne Amerike: u Pantanalu (regija u Brazilu), istočnoj Boliviji i u severnoistočnom Paragvaju. Jedina je vrsta ara koja oko očiju i kljuna ima žute mrlje. Zbog svog izgleda i veličine izuzetno je cenjena na crnom tržištu i može dostići cenu i do 12 hiljada $. Ove ptice uglavnom imaju samo jednog potomka, mada se izuzetno retko nadju i dva ptića u gnezdu, i to je jedan od razloga zašto se Hijacintne are ne mogu same izboriti sa problemom opstanka u prirodi. Ne zna se tačan broj ovih velikih plavih ptica, ali je sve manje zabeležinih susreta sa njima.

Zlatni lavlji tamarin (Leontopithecus rosalia) je mali majmun vatreno-crvenog krzna koji živi samo u atlantskim primorskim šumama na teritoriji Brazila, karakterističan je po svojoj grivi i zanimljivo je da ih je Antonio Pigafet, hroničar na Magelanovim putovanjima, opisao kao ''lepe, majmunolike mačke koje liče na lavove''. Tamarini su najveći primerak iz vrste Callitrichidae, kojoj pripadajusa 25 cm dužine i gotovo dva puta većim repom. Zbog svog izgleda koji podseća na sfingu, male veličine i načina ishrane (svaštojed koji jede sve od insekata, preko paukova do miševa) bio je vrlo tražen kao kućni ljubimac. To je dovelo do masovnog višedecenijskog lova na njih i uskoro je doveden do samog istrebljenja. Na osnovu dva istraživanja 1971. i 1981. godine, broj Zlatnih tamarina je spao sa 500 na 200 primeraka, i pokrenut je projekat za spašavanje ove vrste Golden Lion Tamarin Conservation Project. Danas, 40 godina kasnije, pokretač akcije Adelmar Faria Coimbra-Filho sa optimizmom govori kako je izumiranje zaustavljeno, a nastavlja se proces povećanja populacije ovih ''lavovskih majmuna''.

Mnogo je još truda potrebno uložiti da se spasu sve ugrožene vrste na ovom kontinentu, među koje spadaju i južnoamerički nizijski tapir, grivasti vuk, oposumski pacov, Magelanov pingvin, džinovska kornjača sa Galapagosa i mnoge druge. Za Karipsku medvjedicu (Monachus tropicalis) i Folklendsu lisicu (Dusicyon australis) je kasno i ove vrste su zvanično istrebljene.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru