Tetovaža - trend ili nepromišljenost?

19 Jul 2013
Autor Tea
1021 pregleda
Tetovaža - trend ili nepromišljenost?

Nekada predrasude a danas modni hit, nekada pečat isključivo muškaraca a danas oba pola, nekada retkost a danas uobičajena pojava, nekad su izazivale podozrivost i strah a danas označavaju seksualnost - tetovaže.

Zabadanje igle u kožu sa unosom pigmenata, gde ako nisu zadovoljeni svi sanitetski uslovi može doći do pojave raznih bolesti, sa jedne strane predstavlja napad na organizam, sa druge predstavlja simbol koji vidno predstavljen na koži ima, ili bi trebalo da ima neko važno značenje, toliko važno da traje do kraja života. Ova tehnika ukrašavanja tela za sobom povlači večno pitanje: “ Da li su tetovaže lepe ili ne?”

U odnosu na onoga ko se tetovira razlikuju se dve vrste:

1. tetoviranje životinja, koje se vrši radi označavanja vrste, vlasništva ili u zdravstvene svrhe.

2. tetoviranje ljudi, običaj koji je u raznim kulturama i vremenskim razdobljima imao različita antropološka značenja, najčešće ritualne, etničke, verske ili plemenske pripadnosti. Danas uglavnom predstavlja odraz hedonizma modernog društva.

Prve tetovaže su ritualno stavljali stanovnici Maorskih plemena sa Novog Zelanda, većina afričkih plemena kao i Berberska plemena Južne Amerike. U Japanu je facijalna tetovaža „irezumi“ deo tradicije.

Tokom istorije, tetovaža se koristila i u represivne svrhe. Nacisiti su tokom Drugog svetskog rata zarobljenim Jevrejima u koncentracionim logorima tetovirali brojeve na ruci radi lakšeg prebrojavanja.

U novije vreme, vid represivne tetovaže koriste neke velike kompanije u markentinške svrhe. Nedavno je američki magazin Tajm preneo vest da je njujorška kompanija „Rapid Reality“, ponudila svojim zaposlenima povećanje mesečne zarade od 15% ukoliko istetoviraju logo kompanije na svom telu.

Dvadesetih godina prošlog veka, tetovaže se ponovo javljaju u vidu američkih cirkuskih atrakcija koje su samom svojom pojavom privlačile publiku. Narednih šezdeset godina su postale znak etničkih manjina, pomoraca, vojnika, zatvorenika i kriminalaca, pa su o tetoviranim ljudima vladale predrasude.

Danas je tetoviranje različitih delova tela iz estetskih razloga rasprostranjeno širom sveta. Tetovaža predstavlja trend koji služi da se leti u oskudnoj odeći istakne „modni“ detalj. Farbanje kože je do te mere uzelo maha da je u Nemačkoj u test fazi davanje DNK vakcina novom tehnologijom tetoviranja.

Tatu majstori kažu da je u poslednjih par godina kod nas došlo do ekspanzije, a da među mušterijama imaju daleko veći procenat ženske populacije koje žele da na sebi imaju simbole poput javnih ličnosti koje su im trenutno idoli.

Sa druge strane, jedno britansko istraživanje je pokazalo da muškarci ženske tetovaže smatraju izuzetno seksi zbog toga što one odaju vrlo jasan poziv na seks već na prvom dejtu.

Iako su sada popularne, pitanje je koliko će još dugo ta moda da traje? Kako je tetoviranje bolan čin, ukoliko se ipak na njega odlučite potrebna vam je i hrabrost. Od mesta na kom se radi tetovaža zavisi i količina bola, pečenje kože ili nelagodno bockanje. Ne zaboravite, da biste mogli da bezbedno budete „IN“ na plaži, osim sterilnih igli potrebno je da prođe najmanje 2 nedelje od unošenja boje kako bi koža ponovo počela da proizvodi zaštitni sloj, a najmanje još 3 meseca da se potpuno formira. Prema tome, ne samo da će tetovaža izbledeti nego je u tom periodu i koža u ozbiljnoj opasnosti od infekcije ukoliko se izlaže suncu.

Ukoliko još uvek niste podlegli ovom trendu, pre nego što se odlučite da na svoju kožu stavite nešto do kraja života, imajte na umu da ako vam tetovaža dosadi ili se pojavi neki novi modni hit, uklanjanje boje je moguće ali to nije jeftin ni bezbolan, pa čak ni uvek uspešan čin.

ΜΕΔΙΑΣ anketa: Da li ste podlegli trendu tetovaže?





Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru