Švajcarska - neutralna, ali naoružana do zuba

27 Jul 2015
4514 pregleda

Iako može da se pohvali dugom tradicijom miroljubivosti i vrhunske diplomatije, Švajcarska svoju bezbednost ne prepušta slučaju. Pored veoma jake vojske, ova država danas ima 300,000 bunkera i 5,100 javnih skloništa koji u slučaju kompleksne katastrofe mogu da prihvate kompletno stanovništvo Švajcarske.

Švajcarska - neutralna, ali naoružana do zuba

Svaki muški državljanin mlađi od 34 godine (u nekim slučajevima i 50) je rezervni vojnik. Uz aktivni vojni personal koji broji 200,000 ljudi, još 3,6 miliona je u svakom trenutku spremno na odbranu od eventualnih napada ili prirodnih nepogoda. Svi oni imaju pravo da oružje koje su zadužili drže u svojim kućama. U knjizi La Place de la Concorde Suisse, autor Džon Mekfi citira jednog pripadnika oružanih snaga:

„Švajcarska nema vojsku, Švajcarska je vojska“.

I pored toga, ova država nije učestvovala u ratovima, niti u bilo kakvim oružanim sukobima više od 200 godina.

Švajcarski Alpi, koji nas najpre asociraju na slike netaknutih pašnjaka i planinske idile, zapravo su prekriveni vojnim instalacijama i bunkerima. Mnogi od njih su tako dobro zakamuflirani da se izgledom potpuno uklapaju u pejzaž, kao ogromne stene, brvnare, luksuzne vile ili ambari. Tek kada se otvore, otkriva se teška artiljerija sposobna da odbije svaki napad. Svi veliki mostovi, tuneli i putevi konstruisani su tako da se brzo mogu blokirati ili uništiti, da bi se sprečilo prodiranje neprijateljskih trupa do gradova. Autoputevi se za nekoliko minuta pretvaraju u avionske piste, automatskim spuštanjem pregrada koje dele saobraćajne trake.

Fortifikacija, ili gradnja utvrđenja, započeta je 1880-tih godina. Održavana su i unapređivana tokom Drugog svetskog rata i tokom hladnoratovskog perioda. U poslednje vreme, u skladu sa novim bezbednosnim pretnjama, njihova namena se menja.

Jedan broj bunkera i utvrđenja je pretvoren u skloništa za beskućnike i u vojne muzeje, ali su prenamenu pretrpeli samo oni koje nije moguće modifikovati u skloništa od nuklearne katastrofe. Jasno je da neutralnost ne garantuje bezbednost u slučaju radioaktivne kontaminacije, pa se i izgradnja skloništa danas bazira na principima zaštite od nuklearnih napada, ali se i većina starih bunkera održava i zadržava svoju namenu - odbranu zemlje od napada tradicionalnim oružjem.

Još 1978. godine donet je zakon da svako ko podnese zahtev za izdavanje dozvole za gradnju nekog objekta mora da priloži projekat skloništa, urađen u skladu sa ustanovljenim standardima. U slučaju da ne može da ga uklopi u svoj projekat, podnosilac zahteva je dužan da plati mesto u javnim skloništima. Švajcarska je jedina država na svetu koja u svakom trenutku može da obezbedi sklonište za 8 miliona svojih stanovnika.

izvor: NY Times

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

3 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru