Stare civilizacije (VIII) - Hetiti

15 Sep 2012
Autor D.L.
5761 pregleda

U poređenju sa drugim velikim carstvima na Bliskom istoku, o Hatama se malo zna, a i ono što je poznato često potiče iz izvora u drugim civilizacijama (kao što je Egipat). Hati ili Hetiti, imali su Imperiju na prostoru Male azije koja je bila jedna od velikih sila u tom regionu, rival Vavilonu i Egiptu po vojnoj snazi i uticaju.

Stare civilizacije (VIII) - Hetiti

Prvi Hetiti su verovatno došli odnekud sa Kavkaza ili Rusije, ali naseljavanje centralne Turske, a kasnije i Sirije, oblasti koje obiluju prirodnim resursima, naročito metalima, će se pokazati kao ključno za moć Hetita. Prvi Hetitski kraljevi su bili fokusirani na učvršćivanju svoje moći i na odbranu svojih teritorija i religije od napada drugih naroda. U to vreme jačaju gradovi Kusara, Neša i Hatusa (Kussara, Nesha, Hattusa). Kralj Mursilis I (1556.-1526. god.pne) je bio mnogo ambiciozniji izabravši da pokrene seriju smelih napada protiv moćnog Vavilona. Imao je velikih uspeha, i zaista bi bio u stanju da potkopa i uništi moćni Vavilon, da nije poginuo u jednoj borbi a njegova smrt pokrenula međusobne sukobe njegovih naslednika. Sukobi su kratko trajali, pa se ubrzo Hetitska Imperija vratila na svoju staru veličinu, ali bez ponovnih napada na susede.

Tokom XIV veka pne, Hetiti kreću u osvajanja susednih zemalja i vrlo brzo postaju jedna od najjačih sila u regionu, mešajući se u sferu uticaja moćnom Egiptu osvajanjem Sirije i Kanana (Canaan) oko 1300. god. pne. To je dovelo do jedne od najpoznatijih bitaka u bronzanom dobu, bitke kod Kadeša (Kadesh) 1274.godpne. (neki izvori navode i 1299.god.pne u zavisnosti od egipatskog računanja vremena). Vojni analitičari se slažu da je to ''majka svih bitaka starog sveta''’ zbog obimnosti pokrenutih snaga, veličini teritorije na kojoj se odigrala i po značaju koji je imala na obe strane. Faraon Ramzes II je krenuo u Palestinu sa do tada najvećom silom koja je krenula u rat od strane Egipta, sa 20.000 vojnika. Ipak, oni su bili prestravljeni silom koja ih je dočekala, od 37.000 Hetitskih vojnika i nečim što do tada Egipćani nisu videli. Hetiti su imali bojna kola slična njihovim, bila su veća od njihovih i bila su brža, zahvaljujući boljim konjima. Posebnu specifičnost ovih Hetitskih bojnih kola su bili 3 vojnika u njima, naoružani lukom i strelima, kopljem i mačem i štitom, što im je omogućavalo da se uspešno bore i na distanci i prsa u prsa. Rat je počeo nebrojenim sitnim čarkama izvidnica na širokom području bojišta, ali nije bilo ozbiljnog sukoba sve dok Hetiti nisu uspeli da iznenade Egipatsku vojsku u sumrak, pri prelazu reke a samo dramatičan ubrzani marš Egipatske rezerve je spasao faraonovu vojsku totalnog uništenja. Hetiti su bili primorani da se povuku, ali zbog ogromnih žrtava koje su pretrpeli, Egipćani nisu bili u stanju da iskoriste Hetitsko povlačenje i Ramzesov osnovni cilj, Egipatska kontrola Palestine i Sirije, nije ostvaren.

Hetiti su takođe ''osumnjičeni'' od strane arheologa da su prvi koristili topionice metala. Zahvaljujući Hetitima gvozdeno doba je počelo u Turskoj, oko 1250.god.pne. zahvaljujući njihovoj sposobnosti da uklone nečistoću od gvožđa i da na kraju naprave metal dovoljno jak da se iskoristi kao oružje. Tehnika topljenja metala je iskorišćena vrlo brzo, dodajući još više bogatstva u ionako veliku riznicu Hetita. Međutim, ovu prednost u topljenju metala nisu uspeli da koriste dugo. I druge države, iako manje bogate od njih, uskoro su ovladale obradom metala i oduzele Hetitima dragoceni monopol nad gvozdenim predmetima, oruđem i oružjem.

Kraj Hetita je došao oko 1100. god.pne, kada su masovne migracije iz Evrope i Kavkaza naterale Carstvo Hetita da se rasturi na desetine manjih, polu-autonomnih gradova-država. Ovi gradovi-države nisu bili u mogućnosti da se odupru Airiji u usponu koja ih je lako apsorbovala i uskoro dominirala Bliskim Istokom vekovima.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru