Stare civilizacije (VI) - Vavilon

12 Sep 2012
Autor D.L.
15956 pregleda

Najstarija poznata urbana i pismena kultura u svetu razvijena je u ravnici između dve reke, Tigra i Eufrata, u državi Mesoptomaiji (grčki: Μεσοποταμία, prijevod od staropersijskog Miyanrudan "Zemlja između dve reke") početkom IV milenijuma pre nove ere. Ovde se nalaze najstarija arheološka otkrića pismenosti i tragova gradova, pa je Mesopotamija sa pravom nazvana ''kolevkom čovečanstva''. Zbog istorijskog značaja i legendarnog statusa koji je postigao grad Vavilon, termin ''vavilonska'' se često koristi da označi sve drevne kulture i plemena Mesopotamije.

Stare civilizacije (VI) - Vavilon

200 godina je trajao labav savez gradova-država triju naroda u tom regionu: Sumeraca, čija je država Sumerija već bila na povečerju svoje moći; Akađana, koji su želeli da budu glavna sila u regionu; i Amorejaca koji su došli oko 2000. god.pne kao deo velike migracije naroda ali nisu imali snage da se suprotstave jačim Sumercima i Akađanima. Dolaskom na vlast Hamurabija (1792.-1750.god.pne) došlo je do koraka napred u odnosima tri naroda. Hamurabi je veštom politikom uspeo da ujedini suprotstavljene Sumerce i Akađane, i priključio Amorejce kao ravnopravan narod u svojoj državi. Veštim političkim potezom, svoj dvor je iz prestonice Sumera, grada Ura, premestio u do tada zanemarljiv Vavilon, u kome su živela sva 3 naroda kako bi pokazao da je on kralj svih, a ne samo Sumeraca. Stvorio je čuveni Hamurabijev Zakonik, najsveobuhvatniji skup zakona sa 283 članova, koji su pokrivali sve od krivičnih kazni do porodičnog prava. Pod Humarabijem, Vavilon je postao trgovački i politički centar južne Mesopotamije, ali njegov ugled i bogatstvo učinilo ga je metom stranih osvajača. Još uvek slab Vavilon nije se mogao odbraniti od najezde jačih sila u to vreme. Grad i carstvo će dugo biti pod vlašću Hetita, Asiraca i Kaldejaca.

Za vreme kralja Nabukodonosora II (najpoznatijeg Kaldejskog kralja, 605.-561.god.pne) Vavilon je ušao u svoje drugo zlatno doba koje je trajalo u VII i VI veku pne. Na stranu što je ''zaslužan'' za uništavanje Jerusalema i Judeje, Nabukodonosor je poznatiji po njegovim velikim naporima da obnovi Vavilon i reorganizuje vojsku, vraćajući mu slavu kao jednog od najvećih gradova i država u drevnom svetu. Veličanstveni ''Semiramidini Viseći vrtovi'' su napravljeni po njegovoj zapovesti, navodno da pomogne njegovoj supruzi Semiramidi od Medije (Medes) u prevazilaženju nostalgije za ''planisnkim pejzažima'' u njenoj domovini. Takođe je obnovio veliki Mardukov hram i njegov Zigurat (Ziggurat of Maraduk) koji je opštepoznat kao Vavilonska kula. Po predanju, Vavilonska kula je trebala da bude toliko visoka da dotakne nebo i podigne Nabukodonosora do samog Boga. Bog se naljutio zbog ove namere i pomešao je jezike graditeljima, kako se ovi nikada više ne bi razumeli. Tako je Vavilonska kula ostala nedovršena u onoj meri koju su planirali ljudi, a Bog je ostao nedodirljiv na nebu.

Nakon smrti Nabukodonosora, njegovi naslednici nisu uspeli održe grad i carstvo netaknutim, uprkos velikim i masivnim utvđenjima. Kada su ga 539.god.pne napali Persijanci predvođeni Kirom (Cyrus), grad je pao gotovo bez otpora. Vavilon je ostao u Persijskim rukama sve dok Aleksandar Veliki nije uništio Persijsko Carstvo (330.god.pne). Aleksandarje planirao da Vavilon učini prestonicom proširenog Grčkog Carstva, međutim umro je u Nabukodonosorovoj palati pre nego je uspeo da te planove i ostvari. Aleksandrovo carstvo je umrlo zajedno sa njegovim kraljem, i raspada se na mnogo manjih država kojima vladaju zavađeni Aleksandrovi naslednici. Vavilon pada u ruke Aleksandrovom generalu Selekusu 312. god.pne koji osniva dinastiju Selukida. Izgradnjom nove prestonice Selucije (Seleucia) na obalama reke Tigar, Vavilon gubi na svom značaju, jer je njegovo stanovništvo nasilno preseljeno u novu prestonicu 275.god.pne. u II veku pne. Mesopotamija je postala deo Parćanske imperije (Parthian; 247.god.pne-224.god.ne) koja se pojavila na teritoriji današnjeg Irana, gubi značaj velike civilizacije i postaje ništa drugo do tampon zone između Parćana i Rimskog carstva. U vreme Hrista, grad Vavilon je već bio veliko polje ruševina i uglavnom napušten. U VII veku prostor Mesopotamije osvajaju Arapi, Vavilon prelazi u legendu a od tog vremena istorija Vavilonskog carstva postaje istorija Iraka i Irana.

Vavilonska religija se oslanjala na stare Sumerske bogove i najvažniji bogovi su bili: Marduk (stvoritelj svemira i svega postojećeg), Anu (bog neba i otac svih bogova), Enlil (bog zemlje i vetra), Shamash (bog Sunca i pravde), Sin (bog Meseca), Ea (bog mudrosti, vode i zanatstva) i Ishtar (boginja ljubavi i rata). Hramovi u kojima su obožavani i u kojima su im se klanjali, nisu bili ni veliki ni veličanstveni, sem poznatog Hrama Marduku, koji je Nabukodonosor obnovio za vreme svoje vladavine.

Sam grad Vavilon nije otkriven do 1811.godine, a glavna iskopavanja su počela 1899. i moderan svet je mogao biti upoznat sa veličanstvenim čudima izgubljenog grada Vavilona.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Aleksandar Kojić, 12 Sep 2017

U vreme Aleksandrovih osvajanja Grčka nije bila carstvo već je bila izdeljena na kraljevstva-gradove. Isto tako je poznato da su Grci ratovali protiv Alekasndra koji je bio na čelu Makedonske države i nije bio Grk. U Aleksandrovoj vojsci koja je brojala oko 45000 bilo je i 6-7000 grčkih vojnika kojima Aleksandar baš i nije mnogo verovao. Pa pošto je Aleksandar Makedonski bio na čelu Makedonske države možemo govoriti o proširenju Makodonskog Carstva.

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru