Sličnosti i razlike

19 Sep 2012
Autor Kewa
789 pregleda
Sličnosti i razlike

Divlja, neistražena i tajnovita. Nije samo drugi kontinent, nego je i drugi svet. Drugi kosmos. Budi radoznalost i čežnju. Želju da je vidite i istražite. Afrika.

Afrika je jezgro od koga su se odvojili svi ostali kontinenti. Mesto na kome je počela ljudska evolucija i na kome je nastala najstarija civilizacija. Zbog toga se naziva Majkom svih kontinenata. To ogromno prostranstvo krase raznovrsni pejzaži, prirodna čuda i lepote koje vredi videti barem jednom u životu. Mnogi su se na prvi pogled zaljubili u ovaj divlji kontinent. U današnje vreme, kada tehnologija napreduje brzinom svetlosti i kada je moderan način života sasvim normalna stvar, postoje plemena koja žive svoj život, utemeljen na kulturi staroj stotinama godina. Nama prilično daleko. Međutim, bacimo pogled na ono što danas vidimo po ulicama ili po modnim pistama, na kreacijama iza kojih se kriju vrhunska, poznata imena. Ako to uporedimo sa onim što možemo da vidimo u Africi, na mestima gde nema ni struje, a kamoli TV-a ili interneta, primetićemo da nismo baš mnogo daleko otišli. Bar što se stajlinga tiče.

Dolina reke Omo je jedno od najupečatljivijih i najjedinstvenih mesta na svetu zbog raznolikosti jedinstvenih kultura plemena koji žive na ovom području. Ovde živi otprilike dvadesetak naroda. Često su u svađi zbog vode, pljačke stoke i poljoprivrednih površina. Kako bi uneli vedrinu u bednu svakodnevnicu mnoga plemena inspisana bujnom vegetacijom doline, maštovitim kostimiranjem pretvaraju svoja tela u slikarska platna, sa apstraktno naslikanim motivima a kite se travama, lišćem i plodovima koje pronalaze na obali reke Omo. Ovde, list ili koren postaju modni dodatak. Majka priroda je njihova garderoba. Pripadnici plemena Surma i Mursi prave šešire od cvetova i šalove od lišća. Ova kreativnost zaista fascinira. Meni lično izgledaju kao mali šumski duhovi koji su deo prirode i sa kojom se potpuno stapaju. Danas, u velikom broju slučajeva, kada žena stavi šminku na lice, teško je raspoznati šta se iza nje krije. Afrikanci imaju razlog i objašnjenje za farbanje svojih lica. Tradicija… rituali… zaštita od nesnosnog Sunca… Koje opravdanje imaju dame koje tovare ogromne koičine hemije na sebe? Moda? Lepota? Ma kako da ne.

Za razliku od plemena Surma i Mursi, žene plemena Hamer su se usavršile u pravljenju jedinstvenih frizura. Kosu i kožu mažu mešavinom crvenom gline, vode i jaja kako bi imale zaštitu od Sunca. Kažu da su Hamer žene izuzetno lepe, a da im je koža takva kao da provode dane u kozmetičkim salonima. Na frizurama zaista mogu da im pozavide one mučenice što prave dredove, koji, na žalost, ipak nikada ne izgledaju kao kod ovih Hamer žena.

Polu nomadski narod, Masai je nastanjen na teritoriji Tanzanije i Kenije. Sebe doživljavaju kao “odabrane” od strane svog Boga (Engai), kojima je povereno da ceo život čuvaju goveda, tako da su prvenstveno i poznati kao pastiri . Ovo pleme spada među najviše ljude na svetu. Žene u ovom plemenu onog trenutka kada stasaju za udaju, izbrijavaju glavu, na lice stavljaju bele šare a po glavi razne ornamente i šarene perlice koje padaju preko čela. Ogrlice po telu su jarkih boja, a one određuju starost i položaj u plemenu. Sav taj nakit koje koriste Afrikanke, može mirne duše da konkuriše po lepoti i posebnosti sa bilo kojim komadom koji se danas nalaze u najskupljim prodavnicama. A prave ga rukama… bez ikakvog alata, koristeći boje i materijale iz prirode.

Sve u svemu, ako povučemo paralelu između afričkih žena i žena iz svetskih metropola, koje smatraju da su “u trendu”, teško je uočiti neku bitnu razliku (osim kojeg komada garderobe viška). Čak neke dame koje se šetaju po modnim pistama imaju u sebi (na sebi) malo više divljaštva nego one koje vaistinu žive u divljini.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru