Slavski podsetnik - Velika Gospojina

28 Aug 2016
1236 pregleda

U znak sećanja na upokojenje Presvete Bogorodice, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru (15. avgusta po julijanskom) slave Uspenje Presvete Bogorodice ili Veliku Gospojinu.

Slavski podsetnik - Velika Gospojina

Značajan broj porodica i veliki broj crkava i manastira slave ovaj dan kao svoju krsnu slavu. Prethodi mu strogi dvonedeljni post, nakon koga se vernici pričešćuju. Iako u Svetom pismu ne postoji svedočanstvo o kraju života Bogorodice, smatra se da je živela preko 60 godina, po nekim izvorima 72, a nakon smrti sina svoj život posvetila njegovoj misiji i širenju hrišćanstva.

Smatra se da je, po zaveštanju Isusa Hrista, zaštitnik njegove majke do kraja ovozemaljskog života bio sveti Jovan Bogoslov, u čijem je domu na Sionu provela veći deo života u neprestanoj molitvi. Uživala je veliko poštovanje svetih apostola, kojima je bila duhovna podrška u širenju hrišćanstva. Predanje kaže da joj je poslednja želja bila da ih sve vidi na okupu, te su svi došli da se od nje oproste nošeni oblacima i krilima anđela.

Kovčeg sa njenim posmrtnim ostacima položen je u Getsimanski vrt, u grobnicu njenih roditelja, Svetih Joakima i Ane. Ali, hrišćanska legenda kaže da je već trećeg dana njeno telo spojeno sa dušom na nebu. U to su se, kaže predanje, apostoli uverili kada je po božijoj promisli apostol Toma poželeo da celiva njenu ruku iako je zakasnio na pogreb. U grobnici su zatekli samo pokrov, a sama Majka Božija im se ukazala tokom večere, kao lik koji je lebdeo u vazduhu sa porukom „Radujte se, jer sam sa vama u sve dane!”.

Praznik njenog uspenja se slavi od 528. godine, po želji cara Mavrikija koji je na taj dan, uz čvrstu veru da mu je u tome pomogla Bogorodica, pobedio Persijance.

Dan kada se majka Božija uspela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja, ikonopisci najčešće oslikavaju prikazujući samrtnu postelju na kojoj leži Bogorodica sa rukama na grudima. Put ka nebu joj osvetljavaju svećnjaci, a prate je Sv. Petar koji se obično oslikava sa kadionicom u rukama, kod njenih nogu, dok joj uz glavu stoje Sveti Apostoli Pavle i Jovan. Ostali apostoli stoje uz odar, a na ikonama su često prisutni i veliki hrišćanski pisci, Sv. Dionisije Areopagit, Irotej i Timotej u čijim rukama je Jevanđelje. Iznad njenog odra je lik Isusa Hrista, koji u rukama drži dušu svoje majke u formi deteta.

Narodna verovanja vezana za Veliku Gospojinu

  • Kako se oduvek smatralo da Majka Božija posebno štiti žene i decu, dan njenog upokojenja nije vreme za otpočinjanje velikih poslova i fizički rad, već dan odmora, druženja i zahvalnosti na potomstvu, zdravlju ukućana i stoke, i plodnosti zemlje.
  • U prošlosti su se na ovaj dan održavala bdenja u hramovima ili nad izvorima vode, jer se verovalo da Bogorodica isceljuje kostobolju i bolesti očiju.
  • Vreme između Velike (28. avgusta) i Male Gospojine (21. septembra) naziva se Međudnevnice. Smatra se da sve poslove u polju do Velike Gospojine treba završiti, a jesenju pripremu za novu setvu do Male Gospojine ne počinjati.
  • Period Međudnevnica, kaže narodno predanje, treba posvetiti berbi lekovitih trava i plodova: kičice, ricinusa, hajdučke trave, drena, šipka, oskoruše, šljive, borovnice, kasne jabuke i nedozrelih lubenica, koji ubrani u ovo vreme imaju izraženije lekovite moći. Takođe, u ovom periodu se prikupljaju najbolja, međudnevnička jaja, koja se koriste za novi nasad živine.
  • U leskovačkom kraju, Velika Gospojina je tradicionalno esnafska slava užara, a u niškom slava platnara. Na ovaj dan, svoju krsnu slavi i srpska opština Pale u BiH.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru