Restauracija koja je podelila svet - zamak Matrera

26 Sep 2016
Autor Mirjana
1624 pregleda

Obnova srednjevekovnog zamka iz IX veka u svakom slučaju predstavlja delikatan posao. Najčešći problem kod teško oštećenih građevina je iznalaženje rešenja gde će se što je više moguće sačuvati originalan izgled i duh vremena u kojem je nastala. Arhitekta Karlos Kuevedo Rohas se odlučio za nešto drugačije rešenje i uspeo da - zapanji svetsku javnost.

Restauracija koja je podelila svet - zamak Matrera

Smešten u španskom Vilamartinu, zamak Matrera je sagrađen kao deo velike tvrđave okružene zidinama dužim od 500 metara. Hiljadu godina vetrova, oluja i ratova uništilo je skoro celu tvrđavu, sem dela odbrambenog zida i usamljene kule. Pre pet godina, kula je počela da se urušava te su pripreme za obnovu ubrzano počele.

Posao je poveren arhitekti Karlosu Kuevedo Rohasu, koji je odlučio da stabilnost građevine osigura tako što će napraviti sasvim nove strukture, nalik armaturi, napravljene u obliku nekadašnje građevine. Na taj način, potpuno je izmenio izgled nekadašnje kule, a novi dvorac danas izgleda kao moderna betonska građevina sa ugrađenim elementima originalnog dvorca. Kako je dvorac od 1949. godine deo španske nacionalne baštine, kontroverzna restauracija je izazvala kritike i ljutnju lokalnih meštana i medija, i široku međunarodnu raspravu u stručnim krugovima arhitekata.

Neočekivano, arhitekta se u svojoj odbrani nije pozvao na struku, nego na zakon. U skladu sa Zakonom o istorijskom nasleđu iz 2007. godine, zabranjena je imitativna restauracija objekata i propisano je da se ne koriste originalni, već savremeni građevinski materijali.

Iako je prva pomisao da je ovaj zakon donet zbog bezbednosti obnovljenih građevina, Rohas je dao drugačije objašnjenje:

„Morate napraviti razliku između održavanja istorijske vrednosti i arhitektonskog integriteta. Ne možete falsifikovati izgled, pa iz tog razloga ne smete obnoviti jednu građevinsku strukturu tako da je naoko identična originalu. Na prvi pogled mora da bude jasno koji su delovi stari, a koji novi.”

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 16 Oct 2016

Iako je, zaista, o ukusima suvišno polemisati, meni se ovaj poduhvat ni malo ne dopada!? Kao potpuni laik za arhitekturu nisam pozvan da govorim o struci, ali mi se čini da je autor u postpunosti izbrisao autentičnost zamka, čiji ostaci su bili mnogo veća atrakcija. Svakako je bilo neophodno sačuvati ovaj spomenik ali ne na ovakav način...

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru