Pravila ponašanja na internetu

28 Jan 2014
3576 pregleda

Postoje neka pravila ponašanja koja nismo mogli da naučimo od roditelja, jer kad je internet u pitanju tu su i oni (nekad i više od nas) na potpuno novom terenu. Naša generacija je ta koja pravilima komunikacije na ovom mediju postavlja temelje, i zato taj ozbiljan posao ne treba shvatiti olako.

Pravila ponašanja na internetu

Pošto je krstarenje netom stvar ličnih afiniteta, tu nema posebnih pravila ponašanja, pa ćemo se koncentrisati na pravila u komunikaciji na internetu i korišćenju društvenih mreža. Sa ove tačke je teško osloniti se samo na opšta pravila internet bontona, jer se sa razvojem novih mreža i aplikacija spektar mogućnosti za kršenje pravila pristojnosti mnogo širi.

Kultura pisanja

Ovde bi osnovno pravilo bilo: Ako je vama nejasno i nečitko, drugima će izgledati još gore. Zato, važno je da dobro pročitate šta ste napisali pre nego što kliknete na enter/send/post.

  • Ma koliko okruženje u kojem pišete bilo neformalno (privatna prepiska sa prijateljima, npr) ne treba zanemariti neka osnovna pravila, ako ni zbog čega drugog, ono da bi vas sagovornik pravilno shvatio. Nerealno je očekivati da sva internet komunikacija ovog sveta postane gramatički i sintaksički besprekorna, ali imajte u vidu da „rupe“ u elementarnom obrazovanju koje su neprimetne u verbalnoj komunikaciji postaju itekako vidljive kad reči pretočite u font. Nema razloga da sebi dozvolite takve propuste, naročito kada komunicirate na maternjem jeziku. Veliki broj sajtova (Pravopis, Описмени се!, FB Pravopis...) nudi informacije o uobičajenim pravopisnim dilemama. Jedna od dobrih strana interneta je neograničena mogućnost usvajanja novih znanja. Iskoristite tu mogućnost!
  • Razmislite pre nego što na tuđim blogovima, profilima i forumima ostavite linkove koji se mogu smatrati za reklamiranje ili komercijalno oglašavanje. Kao i na svakom mediju, i na internetu postoji cenovnik takvih usluga, a uzurpiranje tuđeg prostora u svrhu reklamiranja je u najmanju ruku nepristojno.
  • Ukoliko citirate nekog, ili postavljte sadržaj koji ste preuzeli sa druge internet stranice, potpišite autora. To više nije samo stvar internet kulture, već zloupotreba može biti zakonski sankcionisana kao kršenje autorskih prava. To što ste nešto „našli na Google-u“ ili ga ima „svuda na netu“ ne znači da je javno dobro. Iz istog razloga, izbegavajte postavljanje linkova koji vode do sajtova sa torrent sadržajima, i sl.
  • Pravilo o pisanju velikim slovima je poznato, ali nije naodmet još jednom reći da pisanje celih reči i rečenica velikim slovima ne znači naglašavanje, nego vikanje. Ako nešto želite da naglasite, boldujte ili podvucite.
  • Koliko god je bitno da se trudimo da nam pisani izraz bude gramatički korektan, toliko je nepristojno drugog ispravljati kad u pisanju pogreši, a nije nam napomenuo da želi da ga u greškama korigujemo. Naročito je podlo koristiti nečiju pravopisnu grešku kao argument u raspravi koja nema veze sa pravopisom. Pravilo koje treba poštovati je: "Ispravljati nekog po dogovoru korektura, a bez dogovora nekultura".
  • Čuveni George Orwell je kao poslednje i najvažnije pravilo pisanja uopšte, naveo: "Bolje je da prekršite sva navedena pravila nego da napišete nešto okrutno". Čini se da je jednako bitno i primenljivo i na pisanje na internetu.

E-Mail komunikacija

Koliko god nam se činilo da on-line komunikacija postaje sve više javna, e-mail prepiska je privatna isto kao i klasična poštanska komunikacija. Pošto se podrazumeva da tu komunicirate sa ljudima sa kojima se družite ili poslovno sarađujete, postoji par jednostavnih pravila koja treba poštovati:

  • Nikada, ni pod kojim izgovorom, ne šaljite svojim kontaktima lančane poruke u kojima ih pozivate da iste proslede na još adresa zarad dobre sreće, ili nekog drugog sujeverja. Većina tih lanaca služi samo da bi kompanije koje se bave nečasnim web-advertajzingom pokupile što više nasumičnih, aktivnih e-mail adresa, koje će kasnije koristiti za spamovanje svojim porukama, jer korisnici retko koriste Bcc opciju slanja. Iz istog razloga, ne prosleđujte dalje e-mail poruke koje ste od nekog dobili bez saglasnosti te osobe, bez obzira na to koliko je sam sadržaj poruke bezazlen.
  • Kad govorimo o opcijama slanja, slanje maila istog sadržaja na više adresa može biti veoma korisno kada se šalje dokument, ili obavlja prepiska unutar grupe koja radi na istom projektu, ili se bavi istim problemom. Tada je slanje uz korišćenje Cc: (Carbon Copy) opcije korisno i opravdano, jer možete pratiti koji su članovi vaše grupe dobili istu informaciju kao i vi. Ukoliko šaljete identičnu poruku na više adresa istovremeno, a ljudi kojima šaljete nisu deo istog poslovnog ili socijalnog okruženja, koristite opciju Bcc: (Blind Carbon Copy) gde primalac neće biti u mogućnosti da vidi (i eventualno zloupotrebi) nijednu adresu sem vaše i svoje.
  • Ukoliko na svom ličnom ili poslovnom računaru naiđete na otvorenu stranicu e-mail servisa druge osobe, izlogujte se i zatvorite je bez analize sadržaja. Kako ne biste otvorili tuđe klasično pismo, niti tuđe poštansko sanduče, nemojte ni e-mail osobe koja je nepažnjom ostavila svoju prepisku otvorenom.

Facebook, Twitter, Instagram...

Zamislite da nekog (i najbližeg) zovete na svakih 15 minuta da biste ga obavestili šta trenutno radite i o čemu razmišljate. Sa razvojem tehnologije i preplitanjem internet i mobilne komunikacije, to i radite ako suviše često postujete svoje statuse.

  • Kad instalirate aplikacije, podesite opcije njihovog oglašavanja tako da budete sigurni da nećete uznemiravati vaše kontakte spamovanjem. Nema potrebe da rezultate svake igrice koju odigrate podelite sa svetom, niti da okačite sliku baš svakog tanjira koji ste danas ispraznili. Nekontrolisano i nesuvislo kačenje svega i svačega po tajmlajnu zasuće nepotrebnim informacijama feed vaših prijatelja i učiniti da odajete utisak neuviđavne i napadne osobe, iako zaista niste takvi. Zato se informišite na vreme i kontrolišite količinu i kvalitet informacija koje delite sa svetom.
  • Poštujte svoje prijatelje i njihovu privatost. Nepristojno je deliti sa drugima privatne informacije, fotografije i video-snimke onih koji su na svojim profilima ograničili pristup tim materijalima, čak i ako ste i vi na njima, pa čak i ako ste ih vi snimili. Album „Slike sa Cicine svadbe“ na svoj profil može da okači samo Cica, a to da li će svoj privatni događaj podeliti sa svetom treba da bude isključivo stvar njene procene i lična odluka.
  • Iako su današnje društvene mreže formirane na principu otvorenosti, gde se ohrabruje korišćenje pravih imena i prezimena, na FB često pravimo naloge koji služe „za igrice“ ili slične sadržaje. To nije ni protivzakonito ni nemoralno, sve dok se držimo pravila reciprociteta i ne zadiremo u tuđu privatnost više nego što dozvoljavamo pristup svojoj. Ukoliko osoba zatraži prijateljstvo sa vama na profilu koji koristite isključivo kao bezlični nalog za igru, gledanje filmova ili skidanje muzike, potrebno je da to i naglasite i tako izbegnete dovođenje ljudi u zabludu. Koliko god je nemanje identiteta prihvatljivo, toliko je kreiranje lažnog identiteta nemoralno i nepristojno.
  • Za razliku od Facebooka koji funkcioniše kao mreža za razmenu informacija, Twitter pre funkcioniše na principu razmene mišljenja i ideja. Koliko je moćan, shvatamo svakodnevno kad se i u sredstvima javnog informisanja kao zvanične izjave citiraju postovi političara, umetnika i javnih ličnosti uopšte, a koje plasiraju preko ove društvene mreže. Takva postavka, nažalost, postaje plodno tle za lične obračune i uvrede jer ne postoji način da se potpuno zaštitite od negativnih komentara. Tvitovi su javni, profili na Twitteru se retko zaključavaju, jer tada gube smisao. Iz tog razloga njima može da pristupi i da ih komentariše bilo ko. Jedino pravilo koje se ovde može primenti je da ne činite ništa što je u suprotnosti sa opštim moralnim normama. Ne upuštajte se u oštre diskusije sa drugim korisnicima ako niste potpisani imenom i prezimenom i ako nemate konkretne dokaze i argumente za svoje tvrdnje. To je stvar samopoštovanja, a časna anonimnost prestaje onog časa kad optužite, osudite ili uvredite nekog ko iza svojih stavova i dela stoji imenom i prezimenom.

Deca na internetu

Ne postoji dovoljno glasan način da se roditelji upozore na opasnosti od krađe, trafikinga, zloupotrebe dece i vršnjačkog nasilja na internetu. Nacionalni programi zaštite se uspostavljaju u svim državama, u skladu sa lokalnim potrebama i navikama. Naš program, Klikni bezbedno, koji sprovodi Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, je dobar informator za decu i roditelje koji ih uvodi u svet interneta uz obuku o ispravnom ponašanju, ophođenju i zaštiti.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru