Neprolazno doba lala

08 May 2016
Autor Mirjana
4321 pregleda

Lepotu ovog cveta, koji je kao divlji rastao u centralnoj Aziji i južnoj Evropi, prvi su zapazili Turci. Počeli su da ga uzgajaju i kultivišu pre više od 1000 godina. Da bi stigao do Evrope i u svoju novu domovinu, Holandiju, bilo je potrebno još više od 600 godina.

Neprolazno doba lala

Oko 1593. godine slavni bečki biolog Karolus Klusius, direktor najstarije botaničke bašte u Evropi (Hortus Botanicus u Lajdenu), dobio je neobičan poklon od Igijera Giselina de Busbeka, kolege botaničara koji je služio Habsburškoj monarhiji kao ambasador u Konstantinopolju. Tokom istraživanja medicinskog bilja u Turskoj, De Busbek mu je dao veliki broj lukovica. Rekao mu je da se njihov cvet zove tulipan, po persijskoj reči za turban, na koga je cvet lale asocirao. Mnogo kasnije, ispostavilo se da je cvet lale nazvan tulipan jer su ga Turci još od vremena Sulejmana Veličanstvenog često nosili kao ukras na turbanu, kao simbol blagostanja, a ne zbog blede sličnosti sa ovim tradicionalnim odevnim predmetom.

Klusius je u Beču posadio lukovice lala. Legenda kaže da je to bila najbogatija kolekcija ovog, inače izuzetno retkog cveta u Evropi tog vremena, ali i da je slavni biolog bio sebičan baštovan i čuvao svoje lale kao oči u glavi. Do njih su uspevali da dođu samo provalnici, koji su na Klusiusov očaj bili česti gosti njegovog dragocenog rasadnika. Oduševljenje elegantnim i nežnim cvetom iz ukradenih lukovica širilo se kao epidemija po evropskim baštama. Zvanično, lale su u Evropu stigle kao pošiljka upravniku Kraljevskih medicinskih bašti u Pragu krajem XVI veka.

Veoma brzo su postale trgovačka roba, prvenstveno u Holandiji, koja je i danas najveći uzgajivač lala na svetu. Njihova cena je u početku bila veoma visoka, a kada su se 1636/37. godine pojavili prvi hibridi živopisnih boja zavladala je prava „tulipmanija” u severnoj Evropi. Lukovica najboljeg novog hibrida koštala je u tom periodu koliko i kuća u centru Amsterdama. Videvši koliko su plemićke porodice spremne da plate dekoraciju svojih parkova i rezidencija, vrsni baštovani su iskoristili pogodan momenat i zaradili pravo bogatstvo za kratko vreme.

Lale su prodavane dok su još bile u fazi rasta, a takva trgovina cvećem koje tek treba da procveta nazvana je „trgovina vetrom”. Srednji sloj je počeo da prodaje svoje kuće, stoku, radionice i nameštaj da bi se uključio u posao sa lalama. Vlada nije činila ništa da zaustavi ovu pomamu, jer je tržište poslovalo po principu ponude i potražnje.

Ubrzo redak cvet više nije bio tako redak. Obilna ponuda je dovela do pada cene, ali i potražnje, jer dekorisanje domova lalama više nije bilo manifestacija bogatstva i društvenog prestiža. Cvet je postao dostupan svim društvenim slojevima. Krah trgovine lalama doveo je mnoge proizvođače do bankrotstva, a vlada je morala da se umeša uvodeći stroge norme koje su propisivale način uzgoja i obim trgovine. Kao uspomena na to doba ostao je i čuveni roman Crna lala Aleksandra Dime, čiji zaplet počinje kada grad Harlem raspiše basnoslovnu nagradu za prvog koji uspe da stvori crnu lalu.

Danas se u Holandiji proizvede preko devet milijardi lukovica lala godišnje.

U XX veku je otkriveno da su naborane latice i šare nalik plamenu na lalama zapravo rezultat infekcije biljke mozaik virusom, a ne egzotičan varijetet. Lale su bile zaražene tokom sadnje među breskvama i krompirom. Zdrav cvet je morao da bude jednobojan, a latice prave, čvrste i nalik plišu. Iako je činjenica da je ono što je do tada smatrano prestižnim hibridom proglašeno bolešću biljke mnogim ljubiteljima ogadila kovrdžave šarene lale, danas postoji veliki broj zdravih lala koje su sa namerom dobile takav izgled zahvaljujući ukrštanjima koja su stvorila genetski stabilan varijetet. Iako, naročito kada je u pitanju cveće, o ukusima ne treba raspravljati, najcenjenija lala je danas jednobojna, jake boje, krupnog cveta i visoke stabljike.

U našim krajevima, lala je jedan od najomiljenijih cvetova. Cveta među prvim biljkama cvetnicama u baštama i parkovima, sa početkom proleća, a od ostalih se izdvaja svojom lepotom i elegancijom. Pored toga, zahvalna je za sadnju jer se jednako raskošni primerci mogu naći u dvorištima i saksijama kao i u profesionalnoj sadnji.

U simbolici cveća lale predstavljaju savršenu ljubav. Kao i kod drugog cveća, njene boje nose različitu poruku.

Crvena lala se povezuje sa iskrenom ljubavlju, dok je lala bordo boje namenjena osobama kojima želite da iskažete divljenje i poštovanje. Značenje žute lale, koja je bila simbol neuzvraćene ili neostvarive ljubavi danas je evoluiralo u poruku dobrih i veselih želja. Bele lale se poklanjaju kao simbol izvinjenja ili oproštaja. Varijateti prošarani belim plamenovima se poklanjaju, kako bonton cveća nalaže, damama sa neobično lepim očima.

Kako prirodna vegetacija lala traje kratko, poklanjanje ovog cveća nosi posebnu simboliku i šalje poruku da onaj ko vam ih daruje često misli na vas.

Verovatno najlepša bašta lala na svetu nalazi se u holandskom parku Keukenhof, poznatom i kao Bašta Evrope. Ova cvetna bašta, otvorena 1949. godine, prostire se na 32 hektara u blizini grada Lisse na jugu Holandije. Svake godine u njoj procveta cveće iz 7 miliona lukovica. Najveći broj cvetova, naravno, pripada lalama, nacionalnom simbolu Holandije.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 15 May 2016

SAVRŠEN SPOJ PRIRODE i LJUDSKE KULTURE !!!

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru