Nacrtane oči na zadnjicama goveda čuvaju krda od lavova

16 Jul 2016
Autor Mirjana
1612 pregleda

Iako zvuči kao prvoaprilska šala kad joj vreme nije, vest o uspešnom eksperimentu britanskog biologa dr Nila Džordana u Africi bi mogla da znači spas za farmere, čija su krda goveda u stalnoj opasnosti od napada lavova. Što je još zanimljivije, primarni cilj ove prakse u nastanku nije zaštita goveda, već lavova!

Nacrtane oči na zadnjicama goveda čuvaju krda od lavova

Afrički farmeri danas nemaju veliki izbor alatki za zaštitu svog stočnog fonda od gladnih zveri. Nažalost, odbrana stada se svodi na trovanje, ili ubijanje lavova vatrenim oružjem. Njihov broj je danas spao na manje od 40,000 i nalaze se na Crvenoj listi ugroženih vrsta. U želji da zaustave ovu dvostruku propast na afričkim poljima, naučnici i borci za prava životinja su dugo pokušavali da pronađu prihvatljivo rešenje koje bi moglo da se uklopi u skroman budžet stočara.

Ideja o psihološkom triku koji se zasniva na iscrtavanju očiju na zadnjicama goveda, iako deluje dosta naivno, ima i naučnu i praktičnu podršku. Dugo i obimno proučavanje navika lavova pokazalo je da oni gube interes za žrtvu, ukoliko ih ona primeti tokom faze prikradanja. Pretpostavlja se da je to evolutivna tekovina, nastala kao posledica iskustva - kada žrtva pravovremeno primeti predatora, šanse za beg su daleko veće, a za uspeh lova smanjene. Tako je u genima predatora zapisano da ne gube vreme i energiju na lov koji će verovatno biti neuspešan. To su mnogo pre nauke primetile indijske drvoseče, koje tokom rada u šumi obavezno nose kape sa maskom ljudskog lika na zadnjoj strani glave kao odbranu od tigrova. Priroda je, čini se, ovaj fenomen iskoristila još ranije - na krilima leptira se nalaze šare nalik očima koje ih štite od ptica predatora.

Dr Džordan je mnogo puta gledao kako priroda potvrđuje ovu pretpostavku, posmatrajući napade lavova na impale, afričke antilope:

„Lavovi su lovci iz zasede, oni retko jure plen, najčešće mu se prikradaju i napadaju dok su još neprimećeni. U slučaju kada impala primeti lava, on odustaje od lova.”

U saradnji sa Fondom za očuvanje predatora Bocvane (BPCT), dr Džordan je sproveo eksperiment na krdu od 62 goveda. Nakon deset nedelja, tri goveda su stradala, ali nijedno koje je na zadnjici imalo iscrtane lažne oči. Iako je uzorak veoma mali i ne može biti reprezentativan, australijski tim biologa sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu je video smisao u ovom pristupu i počinje istraživanja na većem uzorku uz primenu GPS tehnika praćenja i osmatranja. Ukoliko se pokaže kao efikasno, jednostavno rešenje lažnih očiju bi moglo da bude mala revolucija i u stočarstvu, i u očuvanju ugroženih životinjskih vrsta Afrike.

Izvori: Daily Mail, University of New South Wales

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 17 Jul 2016

Veoma zanimljivo! U prvom trenutku sam sa tugom pomislio na podmladak lava koji će biti gladan ukoliko lavice ostanu bez plena!? Međutim, odmah nakon toga sam shvatio da je ova ideja fascinantna: krave nisu Prirodno sposobne da se brane od napada lava koji, za utehu, na meniju imaju širok spektar žrtava! I ne samo to. U ovom slučaju, lavovi će biti mnogo manje ugroženi, obzirom da će biti neuporedivo ređe ubijani od strane stočara... Ovakve i slične ideje, korisne za Prirodu i čoveka, daju lep primer i bude nadu za budućnost jer je, to smo davno shvatili, odnos čoveka prema Majci Prirodi, fundament opstanka života na našoj maloj Planeti!

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru