Mon Sen Mišel, mnogo više od crkve na steni

03 Jul 2016
Autor Mirjana
2120 pregleda

Pored Pariza, najposećenija turistička destinacija u Francuskoj je Mon Sen Mišel. Samo jedan pogled na ovo rečno ostrvo, dovoljan je da shvatite zašto. Autentično srednjevekovno utvrđenje, sa benediktanskim manastirom u sredini, sagrađeno je na malom ostrvu od granita, površine 55000m2, u neposrednoj blizini ušća reke Kuenon.

Mon Sen Mišel, mnogo više od crkve na steni

Još davne 1979. godine, Mon Sen Mišel je bio jedan od prvih lokaliteta koji su proglašeni za svetsku baštinu UNESCO-a. Iako najznačajniji, manastir nije jedina vrednost ostrva. To je još uvek jedan ceo srednjevekovni grad, opasan karakterističnim zidinama i odbrambenim kulama. Ostrvo je naseljeno, iako stalnih stanovnika ima veoma malo. Veliki broj hotela, restorana i prodavnica je uvek otvoren, jer treba ugostiti preko tri miliona turista koji svake godine posete Mon Sen Mišel.

Jedna zanimljiva, i pomalo crna legenda, govori o nastanku manastira. Početkom VIII veka, ostrvo se zvalo Mon Tomb, jer je izgledom iz daljine podsećalo na humku. Legenda kaže da je 708. godine aranđel Mihailo, svetac zaštitnik mornara, naredio biskupu gradića Avranaš u Donjoj Normandiji da baš ovde sagradi crkvu. Kako se biskup nećkao, aranđeo mu je vrelim prstom napravio rupu u lobanji. Ova legenda po svoj prilici nije tačna, iako se biskupova lobanja sa rupom čuva u crkvi u Avranašu. Naime, nauka tvrdi da to ne može biti lobanja biskupa iz VIII veka, jer nesumnjivo vodi poreklo iz daleko starijeg perioda, perioda neolita.

Iako je Sveti Aubert od Avranaša sagradio oratorijum već 708. godine, gradnja manastira je započela tek polovinom X veka, kada ga je osnovala grupa Benediktinaca. Izgradnja je tekla dosta sporo, pa je gradnja centralnog dela trajala od 1017. do 1520. godine. Glavna crkva je građena nešto brže, od 1023. do 1084. godine. U XII veku gradnju preuzimaju francuski kraljevi i vojvode, nakon što su građevine na ostrvu tokom osvajanja od Engleza do temelja porušili, a u XIII veku kralj Filip Avgust gradi deo opatije u gotskom stilu. U to vreme ostrvo je bilo centar obrazovanja, sve do Stogodišnjeg rata kada ga je bombardovala engleska artiljerija i dosta oštetila manastirske zgrade. Iako opkoljeno i dosta oštećeno, ostrvo Mon Sen Mišel više nikada nije palo u ruke Engleza.

Danas Francuzi pokušavaju da isprave jednu grešku, napravljenu 1880. godine. Videvši da ostrvo veoma privlači turiste, povezali su ga sa obalom uredivši prirodnu prevlaku i put. Nešto kasnije, sagrađena je brana koja je smanjila akumulaciju peska u zalivu Mon Sen Mišel, što je ostrvo učinilo još dostupnijim za posetioce. Međutim, više posetilaca je značilo više zagađenja i više štete na reliktnim i delikatnim srednjevekovnim građevinama. Zato je 2006. godine započela realizacija projekta izgradnje hidraulične brane, koja će nivo vode oko ostrva povećati za oko 70 cm, i praktično mu ponovo vratiti status malog granitnog ostrva u rečnom zalivu.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 10 Jul 2016

Kada god vidim ovakva arhitektonska dela, prva misao koja mi padne na pamet je sledeća: u ta vremena nije bilo struje, građevinskih mašina, cementa, alata koji se danas koriste u građevini... a ljudi su napravili objekte kojima se vekovima divimo koji i danas traju! I trajaće još ko zna koliko vekova...?

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru