Ma šta je ovo na poštanskim markicama?

25 Nov 2013
1375 pregleda

Stiče se utisak da se države utrkuju koja će imati lepšu poštansku marku, što je i razumljivo, jer taj maleni komad papira koji može da obiđe čitavu zemaljsku kuglu na neki način predstavlja i promoviše zemlju koja ga je objavila, noseći na sebi aktuelne vladare, istorijske ličnosti, istaknute naučnike i umetnike, duh tradicije, najznačajnije biljne i životinjske vrste, kao i prirodna bogatstva i lepe predele.

Ma šta je ovo na poštanskim markicama?

Razvojem novih tehnologija i savremenih metoda štampe i u štampanju poštanskih markica je došlo do inovacija. Nemojte da se začudite ako primite pismo sa markicom koja ima ukus čokolade, morske soli, miris cveta, ukus voća, semenku pirinča ili je posuta peskom iz Sahare, vulkanskim pepelom, pa čak i meteorskom prašinom.

Gibraltar je 2002. godine objavio seriju poštanskih markica sa krečnjakom, a brazilska markica objavljena 2005. ima zalepljen sitan šljunak po putu.

Za markice iz Austrije objavljene 2006. je pričvršćena meteorska prašina. Meteorsku prašinu su lepili i Norvežani na svoje markice, ali su ih prethodno pakovali u sićušne kapsule.

Islanđani su se dosetili pa su na svoje markice prevlačili sloj vulkanskog pepela, čija je veličina čestica iznosila oko tri mikrona.

Markice iz Maroka su posute najfinijim peskom iz Sahare.

Mnoge poštanske marke različitih država nose na sebi fino mleven granit, mermer, glinu, krečnjak.

Toliko o prašini i stenju. Ako volite skuplje varijante onda je ovaj deo za vas. Jedna od najskupljih markica ikada odštampanih je markica iz Gvineje, štampana 1972. na zlatnoj foliji. Na nju su ugrađena i dva mala rubina.

Ujedinjeni Arapski Emirati su u svoje markice ugrađivali sitne bisere, a Austrijanci Swarovski kristale.

Među najlepšim poštanskim markicama su one koje su štampane na svili ili somotu ili na koje je zalepljena neka vrsta tkanine. Filigranski veženu markicu je objavio je Singapur 2009, Austrija i Tajland 2010. godine, a 2011. Indija je objavila markicu koja je odštampana na „khadi” - ručno tkanoj tkanini, kakvu je nosio i Mahatma Gandi.

Markice se štampaju na najrazličitijim materijalima. Portugal je 2007. godine objavio markicu koja je u celosti izrađena od plute, a Butan je 2008. godine izdao seriju markica sa minijaturnim gramofonskim pločama koje nose tonski zapis.

Povodom velikih sportskih manifestacija država domaćin često štampa prigodne poštanske marke. Tako su Rusi povodom Dejvis kupa 2003. godine pustili u opticaj markicu koja je odštampana na podlozi sa teniskim terenom koji je prekriven pravom pravcatom šljakom, a 2010. Argentina je štampala markicu sa teniskom lopticom koja je napravljena od istog materijala kao i prava loptica za tenis.

Mnoge države su štampale poštanske marke koje su na sebi nosile seme određene vrste cveća, kao na primer Holandija 2007, Belgija 2010, Maroko 2010. i 2011. i Francuska 2011. Tajland je 2010. pustio u opticaj marku na kojoj se nalazilo zrno pirinča.

Postoje mnoge marke koje na sebi nose sliku cveta i koje mirišu na isti. Tako su štampane marke sa mirisom jasmina, orhideje, narcisa, magnolije, pa čak i sandalovog drveta. Isti slučaj je i sa voćnim markama, koje na sebi nose sliku ali i miris manga, ananasa, jabuke i kokosa. Zatim su na red došle i marke sa mirisom čaja, kafe i sladoleda od vanile.

Da miris nije dovoljan dokaz su poštanske marke koje na sebi nose i ukus. Tako je u Belgiji štampana serija markica na kojima je slika čokolade a u lepku na poleđini se nalazi kakao ulje, zaslužno za miris i ukus ovih poštanskih maraka. Slovenci su ove godine objavili svoje prve slane markice sa motivima morskih riba.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru