Lični oblak, budućnost klimatizacije prostora

19 Feb 2015
Autor Mirjana
782 pregleda

Hoće li nas u budućnosti na radnim mestima, u tržnim centrima i javnim ustanovama pratiti senzor koji će praviti virtuelni balon, ohlađen ili zagrejan na optimalnu temperaturu? Stručnjaci MIT’s SENSEable City Lab-a tvrde da je ta mogućnost već danas dostupna.

Lični oblak, budućnost klimatizacije prostora

Kada se najava „ličnog oblaka” (personal cloud) pojavila pre nekoliko dana, prvo što je padalo na pamet je da je u pitanju još jedna platforma računarstva u oblaku (cloud computing), tehnologije koja omogućava nezavisan pristup ličnim računarskim resursima (pr. Google Cloud, Dropbox). Međutim, projekat The Cloud Cast se odnosi na inovaciju u kontroli temperature sa ciljem uštede energije za hlađenje i zagrevanje prostorija.

Vođa projekta Carlo Ratti je inspiraciju za izum svog tima našao analizirajući potrošnju energije u javnim objektima visokorazvijenih država na južnoj hemisferi. Tokom celog radnog vremena javni objekti u velikim tropskim gradovima poput Dubaija troše enormne količine enrgije da održe temperaturu na optimalnih 20-22°C, dok spoljašnja temperatura često prelazi i 50°C. Hlađenje objekata od nekoliko hiljada kvadrata u okolnostima kada je broj ljudi u njima relativno mali predstavlja nerazumno trošenje resursa i višestruko uvećava troškove održavanja. Sa druge strane, toplota koju proizvode sistemi klimatizacije pod tolikim opterećenjem ozbiljno ugrožava životnu sredinu, emituje velike kolčine CO2 i uništava ozonski omotač. Problem, naravno, ne postoji samo u Emiratima, već širom planete. Istraživanja pokazuju da će Saudijska Arabija za 15 godina trošiti više nafte za klimatizaciju nego što će moći da proizvede.

Drugi problem tim MIT’s SENSEable City Lab-a vidi u tome što jednostavno nismo svi isti, niti nam odgovara ista temperatura. Navode primer bioskopa u Dubaiju, gde su sve sale ohlađene na 20°C. Jednom broju posetilaca odgovara ova temperatura, dok drugi zatraže ćebe, uslugu koja se standardno nudi u ovim objektima. Carlo Ratti tvrdi da će napredna verzija sistema „ličnog oblaka” nuditi mogućnost da svako u svom „oblaku” sebi prilagodi hlađenje ili zagrevanje.

Iako deluje krajnje futuristički, sprovođenje ove ideje ne bi trebalo da bude tehnički komplikovano. Ovakav sistem hlađenja bi se sprovodio na principu evaporativnih kulera. Evaporativno hlađenje je odavno poznat sistem, zasnovan principima termodinamike: ukoliko tečnost prelazi u gasovito stanje, ona iz okoline preuzima toplotnu energiju. Jednostavno rečeno, ako u najsitnijim česticama raspršimo vodu po vrelom vazduhu, ona će se pretvoriti u hladan vazduh. Upravo zbog evaporativnog efekta, šetnja pored velikih vodenih površina tokom vrelih letnjih dana izuzetno prija. Na isti način, mada sa malim kapacitetom, mokra tkanina preko ventilatora hladi prostor.

Sistem ličnog oblaka unapređuje ovaj poznati sistem hlađenja pomoću senzora na plafonima, koji prate kretanje ljudi i stvaraju „oblak” samo u opsegu kretanja ili radnog prostora određene osobe. Dodatnu prednost bi predstavljala mogućnost kontrole svog „balona” preko jednostavne aplikacije koja bi podešavala intenzitet klimatizacije. Pored pogodnosti za samog korisnika, ovaj izum bi smanjio troškove u objektima gde je cirkulacija ljudi promenljiva, poput prodavnica, teretana i skoro svih ustanova gde se bez obzira na broj prisutnih korisnika temperatura optimizuje u celom objektu, tokom celog dana.

Deo projekta The Cloud Cast koji se odnosi na ciljano hlađenje je postavljen u Muzeju budućih vladinih servisa u Dubaiju kao prototip, a Rattijev tim još uvek radi na tehnologiji zagrevanja koja će funkcionisati na sličnom principu.

izvor: CNN, Discovery News

foto: Carlo Ratti Associati

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru