Kristalni svet Swarovskog

31 Jan 2013
Autor Tea
750 pregleda

Kristal, ta čvrsta supstanca čiji su sastavni delovi pravilno raspoređeni u sve tri dimenzije, osim što pozitivno deluje na ljudski duh, ima i moć da zaštiti onog koji ga nosi. Porodica koju je svakako „zaštitio” a koja je napravivši revoluciju u umetnosti obrade kristala njega „zaštitila” je svakako porodica Swarovski.

Kristalni svet Swarovskog

Davne 1892. godine, Čeh Daniel Swarovski je patentirao električni stroj za rezanje uz pomoć kojeg je započeo proizvodnju kristalnog stakla. Kada se, da bi sakrio svoju tehniku brušenja od konkurencije, par godina kasnije preselio u austrijski grad Wattens, nije slutio da će taj gradić postati čuven po njemu i fabrici koju je tada osnovao. Iskoristivši lokalne hidroelektrane za energetski intenzivne procese brušenja, Daniel je stvarao brend koji danas predstavlja simbol za precizno izrezan kristal i sjaj. Vek kasnije, njegov unuk Gernot Swarovski je uspeo da ove kristale probije na tržište luksuznih proizvoda i uđe u svet visoke mode.

U kristalu uvek nešto vidite. Pre svega vreme i slojeve vremena. Danas se pored fabrike, u obliku velike zelene glave Gianta iz tirolske mitologije, sa očima pravljenim od najfinijeg kristala i usta iz kojih teče vodopad, nalazi muzej „Swarovski kristalni svet”, koji prestavlja vreme i trud jedne porodice da se stvori gigant koji je danas postao simbol vodećeg svetskog proizvođača brušenih kristala. Ovaj div, kao pravi izraz istorijske borbe te kompanije između želje da radi u tajnosti i potrebe za publicitetom, predstavlja gospodara muzeja podignutog u čast stogodišnjice osnivanja fabrike. Dok sa jedne strane simbolično čuva „dom najpoznatijih kristala na svetu”, on u isto vreme i neodoljivo mami posetioce da provire unutra i prepuste se nesvakidašnjoj čaroliji.

Ulaz u „Swarovski kristalni svet” se krije ispod vodopada na „velikoj glavi” koja je napravljena na površini zemlje i koja ničim ne nagoveštava unutrašnjost pod zemljom rasprostranjenu na 3 sprata. U podzemnom „kristalnom svetu čuda” nalazi se najveća kristalna kupola na svetu. Sačinjena od 595 predivnih kristalnih ogledala, sa kristalima na zidovima koji reflektuju svetlost u neverovatnim kontrastima tako da posetiocima stvaraju utisak da se nalaze u samom kristalu. Igra svetla, boja, oblika, kristala i ambijentalne muzike koja vas prati tokom celog obilaska ovog sveta kristala predstavlja svojevrsan spektakl koji oduzima dah.

Lepota kristala leži u oku posmatrača.

Swarovski danas označava glamurozan i skup nakit. Njihovi dragulji obrađeni do perfekcije imaju svoju zajedničku, prepoznatljivu notu kristala koji dozvoljavaju da se svetlost u njima preliva u duginim bojama. Možemo reći da danas skoro nema nijednog modnog detalja bez njih. Od male tajne fabrike u Trioliju, preko čuvene haljine Merilin Monro sa 10.000 kristala koju je nosila kada je 1962. pevala rođendansku pesmu predsedniku SAD Džonu Kenediju, uspeli su da se probiju na tržište luksuznih proizvoda, ali i da istovremeno ostanu na tržištu stvari koje po ceni sebi mogu da priušte i oni sa prosečnim primanjima.

Foto: flickr.com

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru