Kad rode zaborave da odu na jug

19 Mar 2013
Autor D.L.
1312 pregleda

Ispričano je puno priča i vođeno još više diskusija o klimatskim promenama na Zemlji i njenim posledicama po celokupnu populaciju planete. Mnogi naučnici tvrde da su te promene neminovne, ali da smo bezbedni još neko vreme a da će nam prvi znak upozorenja dati ptice, kao vrsta koja je najosetljivija na promene u prirodi.

Kad rode zaborave da odu na jug

Već par godina unazad primećene su mnoge anomalije u ponašanju ptica, zabeležene su čudne i nesvakidašnje pojave koje bi trebalo da nas zabrinu, ali ih ljudi ne vide ili okreću glavu od problema. Ne treba tražiti dokaze u svetu, pogledajmo pažljivije samo oko nas. Krajem oktobra 2010. godine, roda Đurđa iz Beogradskog zoološkog vrta je pobegla iz ''zatočeništva'', ali nije odletela na jug kako bi joj instinkt nalagao. Doletela je samo do dečjeg vrtića u Ulici cara Dušana, gde su je radnici iz ''Vrta dobre nade'' uhvatili i vratili nazad. Zaposleni u ''Vrtu dobre nade'' su u šali rekli da je to uobičajena pojava i da je roda, kao glasnik prinova u porodici, samo htela da prebroji mališane u dečjem vrtiću. Roda Đurđa je stanovnik zoološkog vrta već 10 godina i do tada nikada nije ''uobičajeno'' napuštala svoj dom. Još jednom je roda bila centar pažnje i to prošle godina na Velikom ratnom ostrvu. Čuvena roda Roki, kako su je iz milošta nazvali radnici hotela ''Jugoslavija'' koji su je hranili, je celu zimu provela na relaciji Veliko ratno ostrvo – hotel Jugoslavija – naselje Plavi horizonti. Ne zna se koji je razlog bio da ova ptica ne odleti na jug, ali se zna da nije jedini slučaj.

U Parmencu kod Čačka je zimski smeštaj našla još jedna roda, kojoj su stanovnici mesta dali ime Rosa. Srećom, hrane ima dovoljno pa je Rosa za sada u dobrom stanju i preživljava bez problema. Goran Nikolić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je rekao da razloga za brigu nema i da će se na pticu paziti za svaki slučaj, a da je ovo dobar znak za floru i faunu Zapadne Srbije. Nije bitno zašto zdrava ptica nije odletela na jug, ali je to dobar znak.

Početkom marta, Prva srpska televizija je u emisiji ''Exploziv'' predstavila još jednu rodu koja je ostala u Srbiji za vreme zime. Doduše, ova roda je ostala silom prilika, jer zbog povrede nije mogla da leti i prezimila je u lokalu svog spasioca, Knićanina Dragana Petkovića. On je pre godinu dana rodu spasio sigurne smrti, kada je ispetljao iz kablova dalekovoda. Od tada je Roki, kako je nazvao Petković, stalni inventar kafane. Interesantno je da je Roki preskočio selidbu na jug i ostao u Srbiji i ove godine. Dragan Petković je krajem jeseni izveo Rokija napolje i terao ga da poleti, ali je ptica preletela nekih 500 metara, sletela na zemlju i vratila se nazad.

Neki od stručnih lica kažu da je razlog što se ptice ponekad ne sele na jug to što ni zime nisu kao što su nekad bile, nisu dugotrajne i nisu hladne kao nekada. U kontrast toj tvrdnji stoje zvanični podaci da se ove godine pronalazi mnogo više smrznutih ptica na obalama Save i Dunava, ali i u nekim gradskim naseljima. Aktivisti Fondacije za zaštitu ptica navode da su se ove zime proredila jata šezdesetak vrsta ptica koje žive na teritoriji našeg glavnog grada, među kojima su galebovi, labudovi, divlje patke i mnoge druge. Sve njih je ubilo smrzavanje, koje je veće nego prošlih godina, iako zime nisu kao što su nekada bile.

Da nemaju samo rode problem govori i događaj iz Sarajeva, početkom decembra prošle godine. Na hiljade vrana su se u večernjim satima pojavile niotkuda na ulicama naselja Otoka, i zaposele skoro celo naselje. Bile su na zgradama, banderama, trotoaru, tramvajskim šinama. Prolaznici i automobili su imali muku da prođu, jer se ptice nisu uznemiravale i pomerale sa svojih mesta. Ni jak vetar, niska temperatura i snežna vejavica nisu sprečile ptice da ostanu tu skoro cele noći i da potom nestanu kao i što su se pojavile.

korišćen video:

  1. emisija Exploziv (TV Prva) od 1.3.2013.
  2. reportaža B92 od 27.10.2012.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru