Jagoda - prolećna kraljica voća

18 Apr 2013
1205 pregleda

Jagoda je rano prolećno voće koje pripada porodici ruža. Latinski naziv joj je Fragaria vesca L. Ovo voće je delikatesna namirnica zastupljena u mnogim vrtovima, i inspiracija vrsnim svetskim kuvarima.

Jagoda - prolećna kraljica voća

Zbog svog oblika, boje i ukusa, jagoda je u doba Grka i Rimljana bila simbol boginje Venere. Veoma je rentabilna i visokoprihodna kultura i dobro uspeva na našim prostorima.

Jagode ne oživljavaju samo hedonističke doživljaje. Velika količina antocijana i elaginske kiseline čine ovu biljku odličnom preventivom u borbi protiv raka, starenja, neuroloških bolesti i upala. Vitamn C kojeg sadrže sveže jagode je moćan prirodni antioksidant, i pomaže organizmu da razvije imunitet. Količina antioksidanata u jagodama je sedam puta veća nego u jabukama ili bananama, i dva puta veći nego u narandžama ili grožđu. Takođe je bogata vitaminima B kompleksa. Sadrži značajne količine vitamina B6, nijacina, riboflavina, pantotenske i folne kiseline. Ovi vitamini deluju kao kofaktori u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti. Nedostatak vitamina B u prehrani izaziva malaksalost i anemiju. U jagodama se nalaze značajne količine minerala kao što su kalijum, mangan, fluor, bakar, gvožđe i jod. Kalijum je važna komponenta ćelija i telesnih tečnosti. Mangan organizam koristi kao kofaktor za sintezu antioksidantnih enzima superoksid dismutaze. Bakar je neophodan za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Gvožđe je potrebno za formiranje eritrocita krvi. Fluor je sastavni deo kostiju i zuba i vrlo važan za sprečavanje karijesa. Jagode su se izvanredno pokazale i kao koristan saveznik u borbi protiv celutita.

Zanimljivosti:

  • U Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de laF raise - Wepion sur Meuse Belgique)
  • Indijanci su koristili jagode i pre dolaska kolonizatora, i to mešajući ih u hleb. Nakon što su kolonizatori probali taj hleb, načinili su svoju verziju i tako je nastao čuveni tzv. „jednostavni kolač od jagoda“
  • U doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka
  • Jagode ne rastu u tropskim krajevima
  • Godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbarijumu
  • U ostacima sojenica u Evropi nađene su sačuvane semenke jagode (u jednoj jagodi je prosečno 200 sitnih semenki)
  • Jedinstvena je po tome što svoje semenje nosi na spoljašnjoj strani, a ne u unutrašnjoj
  • Jagoda je najranije voće u proleće

Važno je napomenuti da jagode spadaju u visokoalergentnu grupu namirnica, jer oslobađaju histamine i mogu izazivati pojavu alergija kod osoba s predispozicijom. Obično se iz predostrožnosti ne daju deci do navršene prve godine.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru