Curiosity je, za razliku od svojih prethodnika Spirita i Opportunity-a koji su 2004.g. sletjeli na Mars, tehnički unapređeniji rover. Njegov zadatak bi bio utvrđivanje sastava planeta, proučavanje klime, mogućeg života i planiranja slanja ljudskih misija.

Lansiranje je pokrenuto 26. 11.2011.g. Prema proračunima, trebao bi sletjeti u Aeolis Palus područje Gale kratera (širokog 154 kilometra) 6.8.2012. godine. Ta je lokacija izabrana zbog njegove geografske i geološke raznolikosti.

Curiosity prema Marsu stiže zaštićen kapsulom a u atmosferu ulazi brzinom od 20.000 km/h. Nakon odbacivanja energije rover u idućih sedam minuta koje je zapravo vrijeme slijetanja smanjuje brzinu na 1 m/s. Tih sedam minuta od ulaska u atmosferu do površine Marsa biti će puni napetosti jer Zemlja u tom vremenu gubi signal.

U prvom dijelu slijetanja kapsula će morati prilagoditi kut, a uz pomoć potisnika letjeti kroz gornji sloj atmosfere. Donji dio kapsule zagrijat će se na više od 2000 stupnjeva dok će prolaziti kroz atmosferu Marsa, a potom će se kapsula izravnati na 11 km visine.

U tom trenutku kapsula je usporila na 1400 km/h te se aktivira i snažni padobran, a pola minute kasnije od letjelice se odvaja toplinski štit.

Uz pomoć padobrana rover i dalje usporava, a potom se "nebeska dizalica" koja drži rover odvaja od padobrana i usporava uz pomoć potisnika. Na visini od 20 metara dizalica spušta rover, odvaja se od njega te će odletjeti i na sigurnoj udaljenosti se razbiti.

Cijeli ovaj sustav je automatiziran i unaprijed programiran jer nije moguće to raditi uživo zbog udaljenosti između Zemlje i Marsa i kašnjenja u signalu od 14 minuta. (BBC News)