Gusarska kraljica Teuta

18 Jul 2014
Autor Tea
4481 pregleda

Poslednja ilirska kraljica je imala muško srce u ženskim grudima. Bila je mudrija od zmije i hrabrija od lava, a povrh svega vilinski lepa. Istorija pokazuje da je bila strah i trepet Otranta, ta, zlatooka gusarska kraljica, Teuta.

Gusarska kraljica Teuta

U periodu između II i III veka pre n.e, ilirska država je imala moćnu gusarsku flotu koja je harala Jonskim, Egejskim i Jadranskim morem. Nakon smrti svog muža, ilirskog kralja Agrona, kraljica Teuta je nastavila izgradnju i jačanje svoje flote do te mere da je predstavljala ozbiljnu opasnost za sve države u regionu.

Zbog same konfiguracije terena, gusarska kraljica je kao svoje uporište izabrala Sinus Risinokus, današnji Bokokotorski zaliv, gde je na brdu Gradina iznad mora sagradila sebi tvrđavu, a od grada Risiniuma (današnji Risan) je načinila najveću gusarsku bazu na Mediteranu.

Tokom svojih pohoda, prelepa kraljica je proživela još jednu ljubavnu romansu sa slavnim ilirskim vojskovođom Demetrijem Hvaraninom. Njih dvoje su zajedno nastavili da kuju planove o velikoj ilirskoj državi i da pripremaju nove napade na grčke kolonije, pre svega na Issu (današnji Vis).

Kako je ilirska flota postala toliko moćna da je ugrožavala i interese tada najmoćnije rimske imperije, čiji brodovi više nisu mogli bezbedno da plove, Rimljani su počeli da smišljaju na koji način da zaustave gusarsku ekspanziju. Pokušavši prvo na miran način da reše problem, oni su poslali svoje izaslanike koji su kraljici preneli poruku u kojoj Rim od nje zahteva da zabrani svojim gusarima plovidbu. Ovakav ulitimatum je Teuta shvatila kao uvredu, pa je naložila da se glasnici pogube.

To je bio povod za rimsko-ilirski rat koji se dogodio 229. godine pre n.e. Teutini gusari nisu uspevali da se izbore sa desetostruko jačom flotom Rimljana, počeli su da gube teritorije i da se povlače ka Risiniumu, noseći sa sobom ogromno bogatstvo koje su u svojim pohodima stekli.

Od velikog gusarskog kraljevstva, Teuti je ostao tek delić teritorije koji se danas prostire od Dubrovnika do ušća reke Drim. Ostalom imperijom nekadašnjeg Ilirika je kao rimski vazal, zavladao glavom i bradom Demetrije Hvaranin, koji je kraljicu iskoristio i izdao.

Utvrđeni Risinium nije mogao još dugo da izdrži napade moćnog neprijatelja, pa je Teuta odlučila da zatraži primirje. Kada su gradske kapije otvorene, osvajači nisu uspeli da pronađu čuvenu gusarsku kraljicu. Od tada joj se po istorijskim izvorima gubi svaki trag, a gde nema istorijskih podataka počinje legenda koja kaže da se gusarska kraljica sa svojim blagom bacila niz vodopad podzemne reke, čiji se tok gubi u nedrima planine Orjen. Na taj način je ona sa sobom ponela veliku tajnu o gusarskom blagu za kojim arheolozi i danas tragaju.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru