Đavolji nos, čudo železničkog inženjeringa

26 Mar 2017
2225 pregleda

Kada je ekvadorski predsednik Eloi Alfaro stupio na dužnost 1895. godine i najavio da će pruga čija je izgradnja započeta 1861. biti znatno produžena kao i da će povezati glavni grad Ekvadora Kito sa najvećim po površini i broju stanovnika gradom Gvajakilom koji se nalazi na pacifičkoj obali, mnogi su bili skeptični i malo ko je verovao u uspešnost ovog ambicioznog projekta po kome bi pruga morala da pređe preko Anda.

Đavolji nos, čudo železničkog inženjeringa

Uprkos neslaganjima i masovnim protestima Alfaro je sklopio ugovor sa Arčerom Harmanom i Edvardom Morlijem, predstavnicima američke kompanije zainteresovane za izgradnju „teških pruga”. Rad na projektu najteže železnice na svetu je započet 1899. godine.

Izgradnja pruge u planinama je bio dug i mučan posao. Česta seizmička aktivnost, obilne kiše, jaguari, otrovne zmije, malarija, dezinterija i žuta groznica usporavali su napredak radova. Najveći tehnički izazov ove trase bile su stenovite i strme litice Đavoljeg nosa (Nariz del Diablo) između gradova Alausi i Sibambe i za taj poduhvat je angažovano oko 4000 zatvorenika osuđenih na doživotnu robiju kojima je obećana sloboda nakon završenih radova, uglavnom Jamajčana. Da bi se usekla staza na Đavoljem nosu bilo je potrebno ukloniti od 57000 do 96000 kubnih metara materijala po jednoj milji trase, što je podrazumevalo miniranje stena. Procenjuje se da je 2000 radnika na ovom teškom potezu izgubilo svoje živote. Većina je bila raznesena dinamitom zajedno sa stenama, zbog nedostatka zaklona u ovom nepristupačnom krajoliku.

Na ovom delu puta gde se jedna strana voza gotovo češe o oštre stene dok sa druge strane puca ambis, deonica se u jednom trenutku prekida i voz se međukolosekom kreće unazad do određene tačke kada ponovo menja kolosek i pravac kretanja. Ovakav manevar koji se odvija pod velikim nagibom i pri kome se znatno menja visinska razlika je bio jedino izvodljivo rešenje usled nemogućnosti da se napravi direktno skretanje zbog konfiguracije terena.

Kada je završena 1908. godine pruga je predstavljala najveću infrastukturu zemlje sa ukupnom dužinom od 965,5 kilometara i imala je ogroman ekonomski značaj. Uprkos višedecenijskom neodržavanju i zanemarivanju od strane nadležnih službi pruga je bila u upotrebi sve do 1997. godine kada je teško oštećena obilnim padavinama i pojavom klizišta tokom El Ninja. U periodu od 1997. do 2008. godine je samo 12% pruge je bilo u funkciji. Na stogodišnjicu postojanja, pruga je proglašena za nacionalno kulturno nasleđe i tom prilikom je doneta odluka o njenoj rekonstrukciji koja je završena 2013. godine.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

2 komentara

 
Dobrila Boba Stankovic, 27 Mar 2017

Zastao m je dah jos dok sam citala tekst.Video me je dokrajcio!Pitam se gde su granice covekovih izazova.A onda sam pomislila da su svi ljudi kroz istoriju covecanstva bili kukavice ne bi bilo Semiramidinih vrtova,Kineskog zida,egipatskih piramida,sletanja na Mesec itd.Strasno je u svemu sto je svaki poduhvat kostao mnostva ljudskih zrtava!

Odgovori
 
Sopček Đura, 05 Apr 2017

Plašim se teške bolesti, glupih ljudi i velike visine! Kada vidim ove bezdane, smrzne mi se kosa na glavi. Divim se svima koji su učestvovali u gradnji ove grandiozne železnice...

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru