Dajbabe, jedinstven pravoslavni manastir sakriven u pećini

21 Mar 2017
Autor Tea
13677 pregleda

Nedaleko od Podgorice na putu prema Baru, u pećinama koje su nastajale postepeno dugi niz godina stapajući se sa prirodnim okruženjem i sakriven od oka prolaznika, nalazi se jedinstven pravoslavni manastir Dajbabe, posvećen Uspenju Bogorodice, kroz čiju portu ako želi da prođe, hodočasnik mora da se sagne.

Dajbabe, jedinstven pravoslavni manastir sakriven u pećini

Da li zbog toga što je sakriven u pećinama, ili što se u njega ulazi ponizno, čini se da je ovaj nesvakidašnji pravoslavni hram nepravedno zapostavljen.

Posvećen Uspenju Bogorodice, manastir je ime dobio po istoimenom selu Dajbabe u kojem se nalazi, a prema zapisima Svetog Simeona Dajbabskog, nastao je pravim čudom.

Dok je boravio u manastiru Ostrog, jednog dana ga je potražilo čobanče, zvano Petko, koje mu je ispričalo neverovatnu priču o tome kako mu se, dok je čuvajući ovce u dajbabskim gorama, prikazao svetitelj iz doba Svetog Save i poverio mu tajnu da se njegove mošti nalaze duboko skrivene u okolini Dajbabske gore u jednog pećini i zamolio ga da nekom od monaha prenese ovu priču.

Mada nije baš najbolje shvatilo šta se dešava, čobanče je krenulo za svetiteljem i sišavši u pećinu koju mu je pokazao video da se tamo zaista nalazi jedan veliki i jedan manji grob. Shvatajući da mu je poverena važna misija, odjurio je u manastir Ostrog i ispričavši Simeonu kakvo čudo mu se dogodilo i do kakvog otkrića je usled njega došao, zamolilo ga da dođe i vidi brdo Dajbabsko.

Uverivši se u Petkovu priču, Sveti Simeon je počeo otkopavanje pećine, a kada je otkrio sadašnju crkvu manastira Dajbabe, počeo je u njoj da živi i da od nje stvara svetilište. U dvorištu je napravio malu kolibu, a potom i konak čime je krajem 19. veka otpočeo život ovog manastira. Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice je lično uredio i sam je oslikao freskama tako da i ateista koji kao turista uđe u ovo svetilište uvidi da se Bog ogleda u prirodi kao čovek u čistoj vodi.

Kako je došao samo nekoliko godina nakon oslobođenja od Turaka Simeon je uspeo da povrati duh hrišćanstvna na tom prostoru i da u veoma kratkom periodu postane poštovana ličnost koja je važila za čoveka koji želi dobro svom narodu.

Danas manastirsku crkvu u podzemnom domu carice nebeske, kako ju je često nazivao, krasi freskopis koji je svojim rukama oslikao. U njoj se čuva ruska plaštanica iz XI. veka i vredna ikona Bogorodice Jerusalimske koju je, po predanju, 1915. u manastir doneo jeromonah Sergej iz Skoplja i ostavio je na čuvanje Ocu Simeonu.

Rođen kao Savo Popović 1854. na Cetinju, Simeon Dajbabski se zamonašio u svojoj 33. godini života. Tokom desetogodišnje službe boravio je u Moskvi, Petrogradu, Beču, Ženevi, Parizu i na Svetoj gori, a po povratku u Crnu Goru u manastiru Ostrog.

Čudotvorna pećina u selu Dajbabe 1897. promenila je čitav njegov životni put. Zavetovan na monašku skromnost, 1921. odbio je postavljenje za zahumsko–raškog episkopa i nastavio da provodi vreme u neprekidnoj molitvi u domu carice nebeske gde je primao posetioce i molio se za njih „isceljujući svaku bolest i nemoć u ljudima“.

Na parobrodu traže kartu od putnika, a na nebu od hrišćana samo čisto srce.
Najjači je čamac hrastovi, a najpametniji čovek trpeljivi.
Bog čeka grešnika na pokajanje sve do smrti.

Iz riznice duhovnih poruka Svetog Simeona

Poslednjih godina života upozoravao je na stradanje koje predstoji njegovom narodu u ratu koji je na pomolu. Srećom, na nebo se preselio 1. aprila 1941. ne dočekavši da se njegovo proročanstvo ostvari i da i sam spozna sve patnje koje je Drugi svetski rat ostavio na našem prostoru.

Mošti Simeona Dajbabskog su pronađene 1996. i položene u manastirsku crkvu. Od tada se svake godine na dan njegovog upokojenja održava veliki sabor u manastiru Dajbabe, ali je ovaj čudesni starac kanonizovan tek 2010. kada ga je Sveti Arhijeriski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio za svetitelja, čiji se dan obeležava 1. aprila.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

4 komentara

 
borka, 21 Aug 2018

Preubavo nesto vredi da se vidi

Odgovori
 
Milica, 07 Jan 2020

Prelepo.Bila sam u ovoj divnoj svetinji i samo reci hvale.Svakome preporuka.

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru