Božija ili vražija Amerika

18 Jan 2014
Autor Tea
387 pregleda

Kako američki sudovi i dalje razmatraju da li je podizanjem spomenika Deset božijih zapovesti u nekim američkim sudovima prekršen državni princip sekularnosti, satanisti su podneli zahtev za podizanje funkcionalnog spomenika satani.

Božija ili vražija Amerika

Zbog toga što je Amerika verski raznolika zemlja, kako bi se osigurala ravnopravnost svih veroispovesti, njihov ustav zabranjuje vladi da se meša u veru kao i da je promoviše. Mada oko 77% stanovništva čine hrišćani, podizanje spomenika Deset božijih zapovesti je izazvalo burne reakcije, posebno u Alabami, na Floridi, u Vašingtonu i Oklahomi.

Prvi kameni spomenik sa uklesanih deset zapovesti je postavljen u zgradi Vrhovnog suda Alabame 2001. godine, kada je predsednik ovog suda Roj Mor smatrao da mu je dužnost da stavi božiji zakon iznad ljudskog zakona i da biblijske zapovesti predstavljaju kamen-temeljac pravosudnog nasleđa Amerike. Kako je zbog ove odluke bio oštro kritikovan od strane onih koji su smatrali da njihov zakon štiti lična verska uverenja svih Amerikanaca i istovremeno onemogućava onima koji su na vlasti da uspostavljaju ili zagovaraju zvaničnu veru, on je zatražio od Vrhovnog suda da donese konačnu odluku.

Od tada do danas traje razmatranje da li se javnim prikazivanjem deset Božjih zapovesti krši državni princip sekularnosti, to jest odvojenosti crkve od države. Ustavni sud SAD je 2005. godine doneo dijametralno različite odluke u vezi sa dva takva slučaja. Ustavnim je proglasio postavljanje obeliska sa Deset božjih zapovesti na tlu teksaškog Kapitola u Ostinu, a neustavnim je proglasio postavljanje istog spomenika u sudnicama u Kentakiju.

Pošto na odluke suda nisu mogli da se oslone, pristalice drugih vera i ateisti su promenili taktiku. Oslanjajući se na princip ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava, u okrugu Bradford na Floridi je kao odgovor na obližnji spomenik Deset božijih zapovesti ispred zgrade Okružnog suda legalno, u obliku klupe od granita podignut spomenik ateizmu, na kome su uklesane reči: "Ateista veruje da umesto crkve treba da bude izgrađena bolnica. Ateista veruje da dela vrede više od izgovorenih molitvi. Ateista teži uključivanju u život, a ne begu u smrt. Ateista želi da bolest, siromaštvo i rat budu pobeđeni".

U Vašingtonu su ovaj problem pokušali da reše vandalizmom. Granitni spomenik koji je postavljen iza zgrade Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Drzava na takvom mestu. da sudije koje dolaze na svoj posao mogu da vide zapovesti, vandali su u znak protesta oborili licem prema zemlji, kako se zapovesti ne bi videle.

I u Oklahomi je spomenik Deset božijih zapovesti uprkos svim kritikama postavljen 2009. godine. Da bi ovaj problem rešili po zakonu, konzervativci su otvorili vrata zahtevima religijskih grupa i sekti. Satanistički hram sa sedištem u Njujorku je u ovome video svoju priliku. Nedavno su obavestili Komisiju za očuvanje Kapitola da žele da doniraju sredstva za postavljanje skulpture visoke 2.1 metar na kojoj je satana predstavljen u obliku Bafometa (ljudska figura sa glavom bradatog jarca) koji sedi na tronu ispod pentagona, a pored njega se nalaze dva nasmejana deteta.

Prema rečima predstavnika Satanističkog hrama za odnose sa javnošću Lusijena Grivisa, osim što će predstavljati satanističku religiju, i ovaj spomenik će imati funkcionalnu svrhu. On predstavlja stolicu na kojoj će ljudi svih generacija moći da sede satani u krilu kako bi “dobili inspiraciju i kontemplirali”.

Usled prevelikog interesovanja i ogromnog broja zahteva za podizanjem spomenika sa obeležjem raznih grupa kojima pripadaju, Komisija za očuvanje Kapitol Hila u Oklahomi je izdala moratorijum na nove zahteve. Kakav će biti dalji rasplet ovih događaja ostaje da se vidi.

Božija ili vražija ta Amerika?

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru