Zovem se Ed Snouden

12 Jul 2013
345 pregleda

Edvard Snouden, bivši radnik tehničke službe CIA i NSA, više nikada neće živeti u svojoj domovini kao slobodan čovek. Nakon što je britanski nedeljnik The Guardian objavio njegovu priču, postao je najvažniji svetski begunac posle afere Vikiliks.

Zovem se Ed Snouden

U svojoj izjavi je otkrio postojanje programa presretanja informacija i špijunaže mobilne i internet komunikacije, koje na teritoriji SAD i Evrope sprovodi američka tajna služba. Informacije koje je izneo ocenjene su kao državna tajna najvišeg ranga, zbog čega je 14. juna 2013. godine pred Federalnim sudom SAD-a optužen za špijunažu i krađu državnog vlasništva.

Ovaj tridesetogodišnji stručnjak za moderne tehnologije nalazi se trenutno u Rusiji, gde pokušava da dobije politički azil. Utočište mu je ponudilo nekoliko zemalja Južne Amerike, ali je transfer do njih onemogućen, jer ne postoji direktan let pomoću kojeg bi izbegao mađunarodnu poternicu. Sa druge strane, ruske vlasti mu nude azil pod uslovom da prestane sa svim vidovima neprijateljskog delovanja prema SAD.

Na današnjem sastanku na moskovskom aerodromu Šeremetjevo sa predstavnicima Hjuman rajts voča, Amnesti internešnela, Transparensi internešnela i ostalih organizacija koje se bave ljudskim pravima dao je izjavu koju je odmah preneo sajt Vikiliks:

Zdravo.

Moje ime je Ed Snouden.

Pre nešto više od mesec dana imao sam porodicu, dom iz snova i komforan život. Takođe, imao sam mogućnost da bez ikakvog naloga pratim vašu komunikaciju, svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći. To je moć koja menja ljudske sudbine.

To je takođe i ozbiljno kršenje zakona. Četvrti i peti amandman ustava moje zemlje, 12. član Opšte deklaracije o ljudskim pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog nadgledanja. Dok su američkim Ustavom ovakvi programi označeni kao ilegalni, moja Vlada smatra da tajne sudske presude, koje nisu dostupne široj javnosti, na neki način legitimizuju nezakonita delovanja.

Verujem u principe deklarisane u Nirnbergu 1945. godine. Pojedinci imaju međunarodne dužnosti koje su iznad nacionalnih obaveza poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi sprečili pojavu zločina protiv mira i čovečnosti.

Shodno tome, uradio sam ono što sam mislio da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi bio cilj da se obogatim, kao što nisam tražio da prodam američke tajne. Nisam sarađivao ni sa jednom stranom Vladom da bih zaštitio sebe. Umesto toga sam izneo javnosti šta sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo o onome što utiče na sve nas, i tražio sam svetsku pravdu.

Ta moralna odluka da se izađe u javnost sa podacima o masovnoj špijunaži je svakako koštala, ali je bila ispravna, i ne žalim ni za čim.

Od tada, Vlada i obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država pokušale su od mene da naprave primer kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore poput mene. Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen sam zbog akta političkog izražavanja. Američka vlada me je stavila na listu zabrane letenja. To je podrazumevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog zakona, direktnim kršenjem međunarodnog prava o azilantima. Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama. Vlada je čak preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsednika Latinske Amerike u potrazi za političkim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što predstavljaju pretnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna prava svakog čoveka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i da dobije azil.

Ipak, i uprkos ovoj istorijski nesrazmernoj agresiji, zemlje širom sveta su mi ponudile podršku i azil. Te zemlje, uključujući Rusiju, Venecuelu, Boliviju, Nikaragvu i Ekvador, imaju moju zahvalnost i poštovanje što su bile prve koje su stale u odbranu ljudskih prava koja krše više moćni nego nemoćni. Odbijanjem da odustanu od svojih principa pred zastrašivanjem, oni su stekli poštovanje celog sveta. Moja je namera da putujem u svaku od ovih zemalja, kako bi izrazio ličnu zahvalnost njihovom narodu i liderima.

Ja sam danas objavio formalno prihvatanje svih ponuda podrške ili azila koje sam primio i koje ću dobiti u budućnosti. Na primer, dobijanjem azila od venecuelanskog predsednika Madura, moj status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili ometa moje pravo da taj azil koristim. Kao što smo videli, neke vlade u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona, i to ponašanje je i danas prisutno. Ova protivpravna pretnja mi onemogućava da putujem u Latinsku Ameriku i iskoristim azil koji sam tamo dobio u skladu sa našim zajedničkim pravima.

Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona predstavlja pretnju za sve nas, i ne sme im se dozvoliti da u tome uspeju. Prema tome, molim vas za pomoć pri upućivanju zahteva za garancije za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, što bi osiguralo moj put ka Latinskoj Americi, a takođe i moj zahtev za azilom u Rusiji danas, sve dok se ove zemlje ne saglase sa zakonom i moje legalno putovanje bude dozvoljeno. Ja ću uputiti moj zahtev Rusiji danas, i nadam se pozitivnom ishodu.

Ako imate pitanja, rado ću odgovoriti na sve što mogu.

Hvala vam.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

1 komentara

 
Sopček Đura, 23 Mar 2015

No comment!!!

Odgovori

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru