Vinsent Van Gog

30 Mar 2015
3089 pregleda

Na današnji dan 30 marta 1853. god rođen je jedan od najvećih slikara, Vinsent Vilem van Gog (Vincent Willem van Gogh), čija su dela obeležila postimpresionistički period. U vremenskom periodu od 10 godina, ostavio je iza sebe preko 900 slika i 1100 crteža.

Vinsent Van Gog

Van Gog je bio holandskog porekla. Odrastao je u višečlanoj porodici. Najpre se oprobao kao trgovac umetničkim delima. Nije se dugo zadržao u tom poslu, posle kojeg se okušao kao učitelj. Mišljenja o njemu nisu u to vreme bila pozitivna. Smatrali su ga za osobu koja nije imala pozitivnog uticaja na ljude, ekscentrika, mrzovoljnog i asocijalnog čoveka.

Još kao dete voleo je da crta i pokazao ne samo talenat nego i veliku ljubav prema slikarstvu. Ozbiljan pristup ovoj umetnosti, nastupio je u njegovim dvadesetim godinama, dok su neka od najpoznatijih dela nastala u zadnje dve godine njegovog nadasve kratkog života. Gogov nov način slikanja se ispoljava sve snažnije. Isključuju se senke i svaka modulacija. On primenjuje čistu otvorenu skalu boja a oblike konturira tamnom bojom (Autoportret). Taj način primenjuje i u ostalim svojim prikazima ljudskog lika. Posebno poglavlje u njegovom slikarstvu čine slike livada, maslina, čempresa,bregova planina i zvezda. Boreći se za egzistenciju, životni put ga je odveo u Borinage, rudarsko naselje na severu Holandije. Težak i nimalo lak život rudara, uticao je na njegovo fizičko i duševno zdravlje.

Vidno razočaran, utehu je tražio u crtanju, tako da je baš u ovom periodu naslikao prva umetnička dela. Crtao je rudare i njihove porodice, na čijim licima se jasno mogla videti borba sa glađu, bolešću i svim nedaćama koja ih je mogla zadesiti. Nakon ovog mukotrpnog života, Van Gog se vraća sa svojim roditeljima u Hajnen. U ovom periodu, upoznaje Margot Begeman, jedinu ženu koja ga je bezrezervno volela. Njihova zabranjena ljubav i nemogućnost da se uda za njega, bili su razlog zbog kojeg je sama sebi prekratila život. Mladog Van Goga, život odvodi u Pariz, gde upoznaje Tuluz-Lotreka, Žorža Seroa, Pola Gogena i Sezana. Zbog svađe sa Gogenom, koji se smatra najvećim krivcem za Gogovo poremećeno psihičko zdravlje, Van Gog je sam sebi odsekao uvo, nakon čega je završio u psihijatrijskoj bolnici u Sen Remiju. U svojoj 37 godini, pucavši sam u sebe, prekratio je svoj život. Njegove poslednje reči su bile: „La tristesse durera toujours” (Tuga će trajati večno).

Van Gogove najpoznatije slike su: „Umetnikova soba”, „Bela kuća noću”, „Kafana noću”, „Spavaća soba u Arlu”, „Suncokreti”, „Polja žita sa žeteocem”, „Ljudi koji jedu krompir”, „Žetelac”, „Žitna polja sa čempresima”, „Most u Arlu”, „Starac” i mnoge druge.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru