Misterije sveta (III) - Kristalne lobanje

30 Sep 2012
Autor D.L.
7769 pregleda

Pronađeno je 6 do sada, a legenda kaže da ih ima 13 ( koje li slučajnosti). Kada se (ili, ako se) pronađu svih 13, čovečanstvo će dostići vrhunac napretka, blagostanja i duhovnog mira. Reč je o jednoj od najvećih misterija današnjice. Kristalne lobanje su od svog pojavljivanja bile obavijene velom tajni i misterije, što svojom autentičnosti sa lobanjom homo-sapiensa, što zbog materijala od kojih su napravljene, bilo time što se ne zna koliko su tačno stare, a posebno što je za njihovu izradu potrebno mnogo više od onoga čime su naši preci raspolagali.

Misterije sveta (III) - Kristalne lobanje

Prva se pojavila početkom XX veka kada je engleski pustolov F.A. Mitchell-Hedges skitao Amerikom u potrazi za avanturama i uzbudljivim životom. Na svom putovanju kroz Ontario on je pronašao jednu devojčicu koju je usvojio, a baš ona je pronašla lobanju 1927. godine dok su vršili arheološka iskopavanja Majanskog grada Lubaantuma u Hondurasu. Saplela se o nju slučajno, u podnožju oltara, na svoj 17. rođendan. Ondašnji starosedeoci su rekli da je to njihovo božanstvo koje može doneti život i smrt. F.A. Mitchel je u svojim memoarima izdatim 1954. godine zapisao da je lobanja stara oko 3.600 godina, napravljena od jednog komada kristala i da je bilo potrebno 150-300 godina glancanja peskom i vodom da se napravi u današnjem obliku. I to je sve. Vrlo škrto za najveće arheološko otkriće toga doba, naročito ako se zna u kojim je uslovima nađena (baš na svoj 17. rođendan se devojka saplela o lobanju pored gomile radnika koji su tu radili nedeljama po ceo dan). Da ne spominjemo i to da su starosedeoci mirno bez ikakvog protesta pustili da se njihovo i božanstvo njihovih predaka tek tako odnese negde (ili se oni bune samo u Holivudskim filmovima radi dramatike i specijalnih efekata).

Druge svetski poznate lobanje se nalaze jedna u pariskom muzeju ‘’Quai Branly’’, druga u britanskom ‘’Museum of Mankind’’ i treća u američkom muzeju ‘’Smithsonian’’. Još dve se nalaze u privatnom vlasništvu bogatih kolekcionara čiji se identitet dobro krije. I njih prati ne manje tajni nego prvu, francuski muzej je kupio svoj primerak od nekog prodavca artefakata Bobana Eugena (ako ste pomislili na nekog našeg čoveka koji se znamo-već-kako domogao lobanje, varate se, ovaj je Francuz), koji se nikad kasnije nije više pojavio; britanski muzej je svoju lobanju kupio u nekoj zlatari u Nju Jorku čiji vlasnik nije mogao da kaže odakle njemu taj vredni eksponat; a američki muzej je svoj primerak dobio anonimnom poštom (skroman čovek nije želeo da mu se ime pojavljuje u novinama).

U svetlu poslednjih istraživanja, elektronskim mikroskopom i drugim tehnikama moderne nauke (nešto i upornim radom istražitelja) došlo se do nekih interesantnih podataka. Kristalne lobanje su stare, ne 3600 godina kako je tvrdio F.A. Mitchel, ne 12000 godina kako su tvrdili neki mistici i duhovnici (mislim na one što se bave duhovima) nego ''čak'' 200 godina i nastale su u drugoj polovini XIX veka, i da se na njima zaradila gomila novca. Najviše gore, pomenuti Boban Eugene koji ih je prodavao kao vredne istorijske artefakte, a zatim kćerka F.A. Mitchell-a, Ana, koja je debelo naplaćivala svetske turneje svoje lobanje. Na ovu izjavu nekih naučinka odmah su se pojavili protesti gomile ljudi koji i dalje tvrde da su lobanje ostaci starih civilizacija, ostavljene nama u amanet kako bi smo u budućnosti dostigli viši nivo svesti i živeli bolje. Prevara ili ne, obe teorije imaju svoje pobornike koji tvrdoglavo i vatreno brane svoj stav, kristalne lobanje su umetničko delo koje je svojim izgledom bude i jezu i divljenje.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru