Magični svet gljiva

12 Jan 2015
6920 pregleda

Verovali ili ne, postoje ljudi koji i sa pizze skidaju gajeni šampinjon, jer su im mame, još dok su bili sasvim maleni, objasnile da ne smeju da diraju pečurke u parkiću, jer te ljupke dame sa raznobojnim šeširićima mogu da budu vrlo, vrlo otrovne. Zbog svog preteranog straha nikad nisu imali želju ni da zavire u čudesni svet gljiva, potencijalno opasan ali tako zanimljiv.

Magični svet gljiva

Gljive su na Zemlji već milionima i milionima godina. One nisu biljke, mada mogu da izgledaju kao najlepši cvet, a nisu ni životinje iako neodoljivo podsećaju na meduze. Pod gljivama se u mikologiji (nauka o gljivama) podrazumevaju sve vrste heterotrofnih mikoorganizama, a pod pečurkama samo mesnato plodonosno telo izgrađeno od šešira i drške. Do skoro se smatralo da postoji oko 100 000 vrsta gljiva, međutim, po najnovijim istraživanjima taj broj se popeo na neverovatnih 1.500.000 vrsta. Nalaze se svuda oko nas, pa i na nama. Ima ih u vazduhu, vodi, zemlji, na biljkama, svuda gde ima toplote i vlage. Neke gljive rastu čak i u pustinjama gde vlada surova sušna klima, ali i u vrlo hladnim podnebljima, pa čak i u morskoj vodi. Pečuraka ima oko 7.000 registrovanih vrsta.

Zanimljivosti

Gljiva koja najbrže raste je Phallus impudicus čiji rast može da se posmatra golim okom jer za 2 minuta poraste čitav centimentar.

Neke vrste gljiva imaju sposobnost da svetle u mraku. Među njima su: Armillaria mellea (prava medenjača), u Omphalotus olearius (podla zavodnica), Pleurotus japonicus (japanska bukovača) itd. Nauka još nije objasnila ovu pojavu.

Postoje gljive koje se kreću! Neke zvezdače su higroskopne, što znači da noću upijaju vlagu, a danju se suše a širenje i skupljanje njihovih krakova ih pomera sa jednog mesta na drugo. Takođe i neke vrste sluznjača se pomeraju u potrazi za hranom.

Najveći živi organizam na planeti je upravo gljiva. Do ovog otkrića je došlo slučajno kada su naučnici započeli istraživanja u Nacionalnoj šumi Maler u Oregonu 1998. godine, koje je preduzeto zbog povećanog umiranja stabala. Uzročnik je gljiva Armillaria solidipes (medna gljiva), a istraživanja su pokazala da plodonosna tela ove gljive imaju istu DNK što ukazuje na pripadnost istom organizmu. Tom prilikom je otkriveno da ova gljiva prekriva prostor od 9.6 kvadratnih kilometara, a procenjuje se da je stara između 2.400 i 8.650 godina, što je čini i najstarijim živim organizmom na Zemlji.

Neke gljive kao na primer gradski šampinjon (Agaricus bitorquis) i obična bestidnica (Phallus impudicus) svojim krhkim telom mogu da razbiju asfaltnu podlogu na putu, tartan stazu na stadionu, pa čak i beton. Usled brzog rasta one usisavaju veliku količinu vode iz tla, koja u njihovom telu čini 90 do 95 procenata ukupne težine. Pritisak na ćelije dostiže i do 7 atmosfera koji je jednak pritisku u gumama kamiona od 10 tona.

Gljive mogu da budu:

  • bezuslovno jestive (upotrebljive i u presnom stanju)
  • uslovno jestive (upotrebljive samo ako su termički obrađene)
  • nejestive (zbog ukusa ili konzistencije)
  • uslovno otrovne (ako se konzumiraju sa alkoholom)
  • bezuslovno otrovne
  • lekovite

Interesantan je podatak da se gljive kod nas konzumiraju manje nego i u jednoj drugoj evropskoj zemlji, a da su trovanja vrlo brojna. Sve o simptomima i prvoj pomoći kod trovanja gljivama možete pročitati ovde. Kod nekih gljiva prvi znaci trovanja mogu da nastupe čak posle 15 dana!

Osim otrovnih vrsta, ozbiljne poremećaje organa za varenje kao i nervnog sistema mogu da izazovu i jestive pečurke ukoliko se konzumiraju u velikim količinama, ako su ustajale, nedovoljno kuvane ili pečene, ili ako se ne sažvaću dobro. Takođe, pečurke ne smeju da se podgrevaju.

Ukoliko odlučite da sami sakupljate gljive morate da znate da se u carstvo gljiva ne ulazi brzopleto. Veoma je važno svestrano upoznavanje gljiva korišćenjem relevantne literature i uz pomoć iskusnih gljivara, jer svaka nepromišljenost i improvizacija mogu da se plate životom. Obavezno pristupite gljivarskom društvu u vašem mestu, gde ćete odslušati početni kurs koji je samo podloga za sistematsko učenje na terenu, uz iskusnog instruktora.

Ako ste čvrsto rešili da u ovaj magični svet zakoračite sa nožićem i korpom, poštujte kodeks gljivara:

  • Ako u gljivama vidite samo hranu ili samo novac od otkupa, oprostite, vi ste ovde zalutali.
  • Gljive (pečurke) nisu materijal za trpanje stomaka, one su samo oplemenjivač za mnoga jela.
  • Ne budite čedomorac! Veoma mlade gljive nisu za branje, ako berete te dugmiće, vi istrebljujete.
  • Ako uberete neupotrebljiv primerak, crvljiv na primer, izdrobite ga i komade razbacajte po staništu.
  • Ne čupajte pečurku iz zemlje, povući ćete i micelijum sa njom. Berete li jabuke sa granom na kojoj rastu? Okrenite dršku u zemlji pa je nežno izvucite ili je, ako je drška žilava i tanka, secite pri zemlji ( ili drvetu).
  • Ne berite više nego što vam je potrebno, ukoliko vas priroda (gljivlji bog Gob) nagradi i nađete mnoštvo jestivih gljiva. Nastojte da ostavite oko 10% primeraka na nekom staništu, da biste obezbedili neophodan minimum za reprodukciju.
  • O narušavanju prirodne sredine, đubretu, seči, satiranju, nećemo pričati. Ko voli prirodu ne treba ga opominjati na takve stvari.
  • Ne uništavajte otrovne ili nepoznate gljive, nije lepo, nije gljivarski, a nije ni ljudski. Gljive ne napadaju ljude, a osim toga, svaka od njih ima važno mesto u ukupnom lancu života.
  • Borite se da se i drugi sakupljači drže ovih pravila!

Nema zakona koji će čoveka naterati da bude čestit. Možda priroda ukaže put.

A ako ipak ostanete dosledni, pa do kraja života nastavite da uklanjate šampinjone sa vaše Quattro Stagioni, predostrožnosti radi, onda bar uživajte u ovim fantastičnim fotografijama.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru