Bosiljak - biljka „Božijeg vrta”

24 Sep 2014
Autor Tea
8183 pregleda

Sumorne vremenske prilike praćene obilnim padavinama i vetrom, osim što pogoduju raznim virusima i prehladama utiču i na loše raspoloženje praćeno depresijom.

U ovakvim prilikama može da pomogne bosiljak, koji se sa razlogom u nekim religijama smatra božanskim cvetom.

Bosiljak - biljka „Božijeg vrta”

Bosiljak je jednogodišnja mirišljava zeljasta biljka iz porodice usnjača, koju odlikuje razgranata stabljika sa malim belim ili ljubičastim cvetovima jajolikog oblika.

Mada neki zapisi govore o tome da su ovu biljku koristili još u drevnom Egiptu, sama reč basilicum je latinska izvedenica od grčke reči basileos koja znači kralj, što jasno govori o tome koliki značaj je ova biljka imala kroz vekove.

Zbog lekovitih svojstava, bosiljak se uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke. Rimljani su ga smatrali afrodizijakom, verujući da će muškarac zauvek ostati veran ženi od koje dobije grančicu ove biljke, dok je u Indiji bosiljak predstavljao simbol dobrodošlice.

U starim religijama bosiljak je imao svoje naročito mesto i simboliku. Nijedna kultna radnja, molitva ili žrtva se nisu mogle zamisliti bez njega. Tako, na primer, Hindusi su ga stavljali na grudi umrlih kako bi ih na taj način zaštitili od zlih duhova.

Pravoslavna crkva bosiljak smatra svetom biljkom koja se koristi u crkvenim obredima. Ova aromatična biljka prijatnog mirisa se nabere i složi u buket, uveže u struku, ostavi da se osuši i kao takva se čuva cele godine. Kako njegov prijatan miris simbolizuje blagodat Duha Svetoga, on se iznosi kada sveštenik dođe da sveti vodicu da sa njim kropi ukućane. Zanimljivo je da se usled njegovog lekovitog svojstva, bez obzira na vremenske prilike i hladnu vodu, niko nikada ne prehladi tokom krštenja, jer on u sebi poseduje jako antizapaljensko dejstvo koje štiti organizam od slobodnih radikala koji mu prete.

Kako su naši preci znali da se gotovo svi lekovi nalaze u prirodi, kao velikom „Božijem vrtu“, vođen istraživanjem i proučavanjem biljaka, Josif Pančić je rekao da nas bosiljak prati kroz čitav život i u radosti i žalosti, jer je on božiji cvet. Kao naš najveći biolog, smatrao je da u vrtu prvo treba posaditi bosiljak, pa tek onda ostalo cveće.

Bosiljak u sebi sadrži kamfor, eterična ulja, lineol, kiseo saponin, tinol i cineol, koji ga čine veoma lekovitom biljkom.

Evo samo nekih od razloga zbog kojih bi bosiljak trebalo da se nađe i u vašem domu:

  • Povoljno deluje na nervni sistem ublažavajući nervnu napetost, migrenu, poboljšava pamćenje i otklanja mentalni umor.
  • Obloge od bosiljka pomažu u zaceljivanju rana, a sveži listovi su odličan domaći lek protiv uboda insekata.
  • Bosiljak ubrzava rad srca i pospešuje krvotok, pa ukoliko ga svežeg sitno naseckate i pobacate po paradajzu ili drugom povrću, on će pospešiti vaš seksualni život jer predstavlja afrodizijak.
  • Kada se koristi kao začin, osim što jelima daje divan ukus, on poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja.
  • U tradicionalnoj medicini, bosiljak se koristi protiv kašlja, bubrežnih bolesti i upale mokraćnih kanala. Sok od lišća ove biljke pomaže kod prehlade, upale uha i bubne opne, a kada se konzumira u vidu čaja, ublažava menstrualne tegobe.
  • U zvaničnoj medicini, naučna istraživanja su pokazala da sveži listovi bosiljka sadrže protivupalni lek, veoma sličan diklofenak tabletama, koji snažno deluje na otok zglobova izazvan artritisom.
  • Bosiljak ima antioksidantna svojstva koja snažno štite ljudski organizam, sprečavajući starenje ćelija kao i nastanak pojedinih vrsta karcinoma.
  • Ova biljka jača srčani mišić, čime preventivno deluje protiv nastanka infarkta.

Bosiljak u sebi sadrži materije koje uništavaju štetne bakterije u hrani i sprečavaju njihovo razmnožavanje, pa je veoma zdrav dodatak u ishrani.

U mediteranskoj kuhinji bosiljak predstavlja sastavni deo preliva za ribu i morske plodove na roštilju, kao i jela sa testeninom. U kontinentalnim delovima sa njim se pravi odličan preliv za odreske, piletinu ili pečenje.

Sos pesto - najpoznatiji italijanski preliv

Potrebno: veza svežeg bosiljka, 4 čena belog luka, 250 ml maslinovog ulja, 100 grama parmezana, biber i so.

Priprema: U maslinovo ulje dodati predhodno dobro izgnječen svež bosiljak i beli luk, pa sve zajedno umutiti mikserom ili još bolje, dobro usitniti u avanu. Dodati so i biber po ukusu, pa kada se sve dobro sjedini, dodati parmezan. Služi se uz svu vrstu mesa i ribe sa roštilja, testeninu i pirinač.

Salata Kapreze – lagano hladno predjelo

Potrebno: paradajz, mocarela, maslinovo ulje i bosiljak.

Priprema: Iseći paradajz na kolutove i poređati u tanjir, a zatim na svaki kolut dodati isečen list mocarele, pa sve ovo preliti maslinovim uljem. Na kraju preko svega pobacati udrobljen suv bosiljak. Paradajz se može na tanjir postaviti i bočno, dok se mocarela ređa između. Kako ova kombinacija uvek izgleda vizuelno lepo, pustite mašti na volju dok pravite sopstvenu kreaciju.

Za kraj da vas podsetimo na našu narodnu izreku:

“Duša dobrih ljudi miriše na bosiljak”.

Creative Commons License Zabranjeno je kopiranje članka na druge sajtove bez validnog linkovanja ka originalnom tekstu u skladu sa licencom ΜΕΔΙΑΣ by Vojin Petrović is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License i prema odredbama Zakona Republike Srbije o autorskim i srodnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 i 119/2012). U slučaju neovlašćenog kopiranja bićemo prinuđeni da preduzmemo korake u skladu sa čl. 35 i čl. 36 Zakona o autorskim i srodnim pravima i zatražimo naplatu zakonom propisane nadoknade.

Ostavite Vaš komentar

Ako niste već objavljivali komentare na našem magazinu, komentar će biti objavljen posle moderacije. Vaša email adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna.

0 komentara

Podelite sa prijateljima

Translate article

Pročitajte slične članke

Prijavite se

Prijavite se na listu za primanje informacija o novim člancima i ostalim dešavanjima na našem Magazinu. Unesite Vašu E-mail adresu:

Medias na Fejsbuku

Medias na Twitteru