Skraćenice poput: msm = mislim, nkd = nekad, bzvz = bezveze, ml = možeš li lajkat, zop/pozzz/pozv/poz = pozdrav, ln = laku noć, hsd=hoćeš li se dopisivati, bgt = boga ti?, opt = opet, ozb = ozbiljno, nmg = ne mogu i sl. sve više postaju normalan deo svakodnevne komunikacije.

Druga, veoma zanimljiva činjenica je upotrebu slova: č, ć, dž, đ, š, w, y, x, q, te sh i ch. U vezi s tim, u našem jeziku se pojavljuju riječi poput: dusha=duša, chekam=čekam, pishem=pišem, dishem=dišem, wolim=volim, swashta=svašta. Ovo svakako nije nastalo kao olakšica u brzoj komunikaciji, nego posljedica toga što mnogi programi i starije tastature nisu imale opciju korišćenja ovih karaktera.

U svakodnevnoj upotrebi koriste se različite skraćenice, kao i posuđenice iz engleskog jezika, koje su nekad bile karakteristične isključivo za internetski sleng. Danas i njih čujemo u svakodnevnom govoru, a da li će upravo takve riječi i izrazi postati dio žargona i da li će biti standardizirane, ostaje da se vidi.

Jezik je živ, stalno podložan promenama. Da li će internetski jezik zaživjeti, i da li će ta terminologija postati deo klasičnog jezičkog izražavanja zavisi prvenstveno od toga koliko će njegova upotreba ući "u narod". Ako poredimo sa primjerom "šatrovačkog" jezika, koji je nastao pre više od pedeset godina, on se zadržao u upotrebi u mlađoj populaciji, i prenosi se sa generacje na generaciju, ali, kao što je i logično, nije ni bio ni postao književni jezik. Najvjerovatnije ni novokomponovani internet pravopis nikad neće postati deo zvaničnog pravopisa, ali neće ni iskvariti jezik.

Situacija je zaista jednostavna. Ako se trudite da lijepo govorite, s obzirom na to da želite da vas ljudi čuju i razumiju, nemojte onda biti nepismeni tamo gdje ljudi moraju pročitati vaše rečenice da bi vas shvatili. Ali, ni ne sudite preoštro onima koji su podlegli savremenim jezičkim uticajima, ako se radi o neformalnoj prepisci. Ukoliko su u pitanju zvanična dokumenta i poslovna preprepiska, ovaj "internet šatrovački" se ne može tolerisati.